RAT UBRZAO ULAZAK

Bloomberg: ‘Schengenska zona bit će jača s Hrvatskom, ali preskočilo se dvije druge članice‘

‘To će državama zapadnog Balkana, posebno onima bivše Jugoslavije, pokazati da put u dublju integraciju unutar EU nije zatvoren‘

Granični prijelaz Bregana

 Goran Mehkek/Cropix/Cropix

Hrvatska, koja je postala članica Europske Unije prije gotovo jednog desetljeća, na putu je za ulazak u Schengensku zonu koja se proteže od norveške obale Arktika do španjolske obale na Atlantiku i grčkih otoka u Egejskom moru, piše Bloomberg, ističući da je taj proces ubrzan uslijed ruske invazije na Ukrajinu koja je dovela ratna razaranja na same granice EU bloka.

Hrvatska se, prema pisanju Bloomberga, nada da će osigurati sve preduvjete za uspostavljanje Schengenske granice do 1. siječnja iduće godine, kada ulazi u eurozonu.

Ulazak u Schengen olakšati će prolaz za više od 10 milijuna Europljana koji putuju na Jadransku obalu na odmor, što dodatno doprinosi hrvatskoj ekonomiji. Kako ističu u Bloombergu, za EU to znači produbljenje europske predanosti prema nekad nestabilnoj regiji Balkana, u kojoj je rat u Ukrajini bacio svjetlo na neuspjeh Europe da se bolje poveže s državama na koje Rusija nastoji izvršiti svoj utjecaj.

"Rat u Ukrajini, kojeg je povela Rusija, je poziv Europljanima da budu ujedinjeniji nego ikada", rekao je za Bloomberg Gael Veyssiere, francuski veleposlanik u Zagrebu.

Jači s Hrvatskom

Schengen će biti jači s Hrvatskom u svojim redovima, više nego da je izvan njega – dodao je.

Ta odluka ima i svoje rizike – dok s jedne strane ojačava zajedništvo EU, Hrvatska će svojim ulaskom "preskočiti" dvije druge članice, Rumunjsku i Bugarsku, koje na Schengen čekaju od svog ulaska u EU 2007. godine. Njih se, kako piše Bloomberg, zadržavalo izvan Schengena zbog zabrinutosti oko korupcije i sposobnosti da osiguraju svoje granice.

Također, među nekim članicama EU vlada zabrinutost da će Hrvatska imati problema oko osiguravanja svoje 1000 kilometara duge granice s Bosnom i Hercegovinom, državom koja, prema pisanju Bloomberga, spada među najsiromašnije i najkorumpiranije zemlje u Europi i nalazi se na prominentnoj ruti za migrante iz Afrike i Srednjeg Istoka prema Zapadnoj Europi. Za usporedbu, aktualna Schengenska granica između Slovenije i Hrvatske duga je 668 kilometara.

Prema predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, čelnici EU konačnu će odluku o ulasku Hrvatske u Schengensku zonu donijeti negdje na jesen. Francuska će prijedlog podnijeti prije nego što joj 30. lipnja istekne predsjedanje EU, piše Bloomberg, pozivajući se na francuskog dužnosnika koji je želio ostati anoniman.

Puno smo radili da ispunimo kriterije za ulazak. Trebali bi se pridružiti toj još dubljoj integraciji 1. siječnja – rekao je Plenković zastupnicima u EU parlamentu.

Osim što se 3,9 milijuna građana Hrvatske pridružuje više od 400 milijuna Europljana koji već slobodno putuju unutar Schengenske zone, to bi, prema Bloombergu, također moglo odaslati signal državama zapadnog Balkana, posebno onima bivše Jugoslavije, da put u dublju integraciju unutar EU nije zatvoren.

Raste zabrinutost

U regiji raste zabrinutost nakon što je Ukrajina dobila status kandidata za EU, iako su pregovori s aspirantima Sjevernom Makedonijom i Albanijom blokirani prije nego što su uopće započeli. Napori kandidata Srbije i Crne Gore za napredak u pridruživanju se također zavlače, piše Bloomberg, što otvara priliku za Moskvu i Peking, koji tu regiju preplavljuju investicijama.

Ruski strateški cilj je destabilizacija tog dijela Balkana – rekla je za Bloomberg Vedrana Pribičević, predavačica u Zagrebačkoj Školi za ekonomiju i menadžment.

EU ima priliku još snažnije se povezati s tim državama i prevenirati sukobe koji kuhaju u regiji – kazala je.

Bloomberg piše da se neke članice Schengena, poput Nizozemske, brinu oko pripremljenosti Hrvatske da kontrolira svoje granice. Slovenija je podržala ulazak Hrvatske, ali upozorava da će se možda morati provesti reforme, uključujući onih na unutarnjim granicama kakve su se sporadično provodile tijekom pandemije.

Pridruživanje Schengenu, zoni nazvanoj prema gradu u Luxemburgu, gdje je ustanovljena 1985., uglavnom će, prema Bloombergu, doprinijeti hrvatskom gospodarstvu, budući da će država postati atraktivnija za investitore i turisti će lakše dolaziti na jadranske plaže. U Hrvatsku automobilom dolaze gotovo četiri petine turista, a unatoč pandemiji, koja je lani smanjila brojeve, prošle godine zabilježeno je 10,6 milijuna dolazaka stranaca koji su potrošili 9,1 milijuna eura.

Koristi definitivno nadilaze sam turizam. Članstvo u Schengenu pojačati će investicije u pogranične županije, smanjiti cijene transporta i generalno olakšati ljudima život – rekao je za Bloomberg Goran Salavanja, glavni ekonomist u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Švedski turist Richard Swartz, koji često provodi sate čekajući na slovensko-hrvatskoj granici kako bi došao u Istru, kazao je za Bloomberg da će to otkloniti dosta brige i gnjavaže oko putovanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:34