Tuberkuloza je “stara dama“ koja ni u 21. stoljeću nije zaboravljena ili iskorijenjena. Štoviše, može se javiti među osobama iz svih društvenih slojeva jer se danas veže uz kronične bolesti modernog doba, ali i pušenje i prekomjernu konzumaciju alkohola.
Kako se uskoro (24. ožujka) obilježava Svjetski dan tuberkuloze, najnovije, ali i one manje poznate podatke o tuberkulozi Slobodna Dalmacija doznaje od doc. prim. dr. sc. Anamarije Jurčev Savičević, epidemiologinje, voditeljice Odjela za nadzor nad tuberkulozom i drugim respiratornim infekcijama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ).
Premda nije riječ o novoj bolesti, po čemu je tuberkuloza posebna budući da ljudi još uvijek od nje obolijevaju i umiru?
- Da je to doista jedna od najstarijih bolesti ljudskog roda, potvrđuju koštani ostaci žene i djeteta iz Izraela, stari 9000 godina. Još ranije je pronađena i na kostima bizona starim 17.000 godina. Naglo globalno širenje bolesti započelo je u 17. stoljeću i povezuje se s industrijskom revolucijom u zemljama zapadne Europe kad su loše higijenske prilike, prenaseljenost te teški životni i radni uvjeti doveli do razbuktavanja tuberkuloze koja je i danas jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. To je bolest posebnog načina razvoja i kompleksnog odgovora obrambenog sustava čovjeka, što je i razlogom da testovi otkrivanja bolesti i njezina sprječavanja nisu ono što nam treba. Zapravo je u 21. stoljeću, kad razvijamo umjetnu inteligenciju i uvodimo gensku terapiju, kad smo već odavno otišli u svemir i klonirali prvo živo biće, činjenica da jedna mala bakterija, Mycobacterium tuberculosis, stara oko 20.000 godina, još uvijek hara čovječanstvom, veliki podbačaj suvremene medicine.
Koliko je ljudi zaraženo, a koliko obolijeva, odnosno umire?
- Devet milijuna oboljelih, od kojih više od pola milijuna djece te 1,5 milijuna umrlih, odnosno 4000 ljudi koji od tuberkuloze umiru svaki dan porazni su statistički podaci. Smatra se da je više od 2 milijarde ljudi zaraženo. Premda broj oboljelih opada, daleko je sporiji od onog potrebnog za eliminaciju tuberkuloze.
Koja je razlika između zaraženosti i obolijevanja od tuberkuloze?
- Velika. Naime, nakon kontakta sa zaraznim bolesnikom, oko 30 posto osoba će se zaraziti, odnosno uzročnik će ući u njihova pluća, aktivirat će se reakcija imunološke obrane te će mikobakterija najčešće ostati trajno u plućima pod kontrolom imunoloških snaga. Premda je takva osoba zaražena, nije bolesna niti opasna za svoju okolinu, ali nosi doživotni rizik od reaktivacije tuberkuloze. Samo 5-10 posto inficiranih jednom će razviti bolest. Dakle, svaka bolesna osoba nužno je prethodno zaražena, dok svaka zaražena osoba ne mora postati bolesna. Rizik za obolijevanje ovisi o prirođenoj individualnoj osjetljivosti te funkciji staničnog imuniteta. Neki od najvažnijih čimbenika za obolijevanje su dob ispod pet godina, imunosupresija (prisutnost HIV-a, transplantacija organa, uzimanje biološke terapije, duže uzimanje kortikosteroida), zloćudne bolesti, kronično zatajenje bubrega, šećerna bolest, pušenje... Zarazni bolesnici (oni s tuberkulozom pluća ili grkljana) mogu zaraziti 10-15 svojih bliskih kontakata godišnje. Drugi oblici tuberkuloze (limfni čvorovi, bubrezi, kosti...) u principu nisu zarazni.
Koliko je u Hrvatskoj novih slučajeva tuberkuloze godišnje i što te brojke znače u europskim razmjerima?
- U Hrvatskoj se bilježi oko 500 novih slučajeva godišnje, što je više nego u većini zemalja Europske unije. U Hrvatskoj najčešće obolijevaju najstarije dobne skupine u kojima se većinom radi o reaktivaciji stare infekcije. Bez obzira što se u medijima puno više piše o gripi ili AIDS-u, tuberkuloza je još uvijek zarazna bolest od koje umire najviše Hrvata. Neovisno o tome je li riječ o zanemarenim ili kasno otkrivenim tuberkulozama, podatak je podjednako zabrinjavajući budući da postoje učinkoviti lijekovi. Premda prevladava među osobama nižeg socioekonomskog statusa, zna se javiti i u visoko obrazovanih i imućnijih osoba. Rekla bih da od tuberkuloze danas nitko nije sasvim siguran. U SDŽ u 2014. godini do sada je prijavljeno 40 oboljelih, što je više nego prethodne, 2013. godine.
Neki su oblici tuberkuloze otporni i na najkvalitetnije lijekove. Navodno je tim oblicima zaraženo oko pola milijuna ljudi diljem svijeta!?
- Točno, ali srećom, takvih malignih oblika tuberkuloze koji se puno duže i teže liječe u našoj zemlji je oko pet posto. Međutim, dio zemalja u našem okruženju bilježi slučajeve prošireno rezistentne tuberkuloze koja se praktički nema čime liječiti, čega moramo biti svjesni i na velikom oprezu jer s obzirom na globalizaciju i migraciju “tuberkuloza bilo gdje jest tuberkuloza svugdje”. Kad je o “običnoj“ tuberkulozi riječ, liječenje obično traje šest mjeseci i nužno se provodi s više lijekova istovremeno.
Koliko je važno cijepljenje i je li cjepivo garancija da će nas tuberkuloza zaobići?
- Za prevenciju tuberkuloze djeca se cijepe BCG cjepivom već u rodilištu. Najbolje štiti djecu od ozbiljnih oblika tuberkuloze koje prati velika smrtnost poput meningitisa i milijarne tuberkuloze, dok je zaštita od plućnih oblika bolesti otprilike 50 posto. Nažalost, cjepivo ne štiti od obolijevanja u odrasloj dobi niti trenutno postoji bolje cjepivo od BCG-a. Najbolji način sprječavanja i suzbijanja tuberkuloze je rano otkrivanje oboljelog i odgovarajuće liječenje. Time se sprječava nastanak ozbiljnijih oblika bolesti, što je korist za samog bolesnika te zaražavanje drugih ljudi.
Jesmo li ipak na putu iskorjenjivanja tuberkuloze?
- Globalni je cilj da se bolest eliminira, odnosno da bude manje od jednog bolesnika na milijun stanovnika, konkretno da u Hrvatskoj budu oko četiri nova bolesnika godišnje. To će biti teško postići, pogotovo bez boljeg cjepiva i boljih dijagnostičkih testova. Aktivnosti protiv siromaštva i loših uvjeta života i rada nesumnjivo su korisne, ali nisu dovoljne. Briga o vlastitom zdravlju i brže reagiranje na pojavu simptoma, prevencija rizičnih životnih navika, kao i kroničnih nezaraznih bolesti te brzo otkrivanje i odgovarajuće liječenje i bolesnika i inficiranih osoba može značajno utjecati na pojavnost tuberkuloze.
Prenosi se i - pjevanjem
Bolest se prenosi kapljičnim putem u kontaktu s zaraznim bolesnikom koji kašlje, kiše, govori ili pjeva.
Početni simptomi su temperatura, noćno znojenje, gubitak tjelesne težine te slabost. U većini slučajeva javlja se kašalj, u početku suhi, a onda i s iskašljavanjem gnoja, često protkan krvlju. Masivno iskašljavanje krvi nastaje zbog erozije krvne žile u zidu šupljine (kaverne) koja nastane u plućima.
Ne postoji siguran simptom tuberkuloze, nego se radi o nespecifičnim simptomima koje mogu imati i druge ozbiljne bolesti. Stoga se kod kašlja duljeg od 2-3 tjedna, pogotovo ako je prisutno mršavljenje i krv u ispljuvku, treba hitno javiti liječniku, piše Slobodna Dalmacija .