Tijekom 2019. godine u Hrvatskoj se rodilo 1800 djece začete postupkom medicinski potpomognute oplodnje (MPO), odnosno dvostruko više nego prije desetak godina. Riječ je o visokih pet posto ukupnog broja rođene djece, što znači da su se roditelji svakog 20. djeteta koje se rodilo te godine borili s neplodnošću - i pobijedili.
Sve veća uspješnost MPO-a, objašnjavaju stručnjaci, posljedica je napretka medicine, sve boljih metoda i lijekova koji se koriste, ali i činjenice da se sve više parova odlučuje na postupke. Tome je pak razlog, smatraju, što parovi sve više i više odgađaju odluku o roditeljstvu, debelo nakon ženine 30-te godine, odnosno za dob kad plodnost značajno opada te je spontano začeće sve teže ostvariti.
- Što se tiče same neplodnosti, ona je zapravo uvijek ista. Nije povećan broj neplodnih muškaraca niti žena, ali je činjenica da sve više žena prvo dijete rađa iza 35. godine. A kandidati za liječenje postaju sve žene starije od 35, ako ne zatrudne u roku od šest mjeseci, ili mlađe, ako im to ne uspijeva kroz godinu dana. Nisu sve medicinske pomoći iste, nekad su potrebni samo lijekovi, nekad inseminacija, a nekad izvantjelesna oplodnja - tumači liječnica Romana Dmitrović iz Poliklinike za ginekologiju, porodništvo i reprodukcijsku medicinu Beta plus
Kasnije roditeljstvo
Demograf Ivan Čipin smatra kako pomak ka kasnijem prvom roditeljstvu predstavlja jednu od najvećih demografskih promjena u zadnjih nekoliko desetljeća. U demografskim istraživanjima, u sklopu tema odgode rađanja i neimanja djece, medicinski potpomognuta oplodnja je sve češće prisutna jer ona može biti način za suzbijanje učinka pada plodnosti s godinama i, u konačnici, smanjiti slučajeve nedobrovoljnog steriliteta.
Ipak, iz prve ruke najbolje mogu govoriti i parovi koji su prošli ili su u tijeku MPO-a. Kristina Kardum Cvitan i Srđan Cvitan iz Rijeke svoj put su završili, prošli mjesec su, nakon dvije i pol godine liječenja, postali ponosni roditelji bebe Gite.
- Tek kada kreneš u to i kada vidiš da imaš problem, vidiš da nisi sam, shvatiš koliko se parova suočava s istim problemom. Mi smo se relativno brzo ostvarili kao roditelji. Ja sam zapravo već nakon dva mjeseca pokušaja odlučila da idemo na pretrage jer smo oboje imali oko 35 godina i potpuno mi je bilo jasno da nemamo vremena za gubljenje - kaže Kristina Kardum Cvitan i dodaje kako joj se javlja jako puno žena koje od nje traže savjete kuda i kako da krenu u postupak.
Klaudija Kordić iz Udruge Rode ističe da je u 2019. godini daleko veći broj postupaka medicinski potpomognute oplodnje obavljen u Hrvatskoj nego prije deset godina, 2011., što definitivno pozitivno utječe na broj ukupno rođene djece.
Radikalni stavovi
- S druge strane, prije deset godina imali smo na snazi tada najrestriktivniji zakon u Europi koji je određivao i u mnogočemu onemogućavao liječenje neplodnosti. To je definitivno dovelo do pada uspješnosti za postupke obavljene između 2009. i 2012., stoga i tu moramo tražiti razlog zašto nakon izmjena tog zakona 2012. godine imamo više djece rođene iz MPO postupaka. Mnogi su parovi tada zbog nemogućnosti adekvatnog liječenja i utjecaja radikalnih svjetonazora ostali lišeni jedine mogućnosti da postanu roditelji uz pomoć moderne medicine - pojašnjava Kordić. Kao treći razlog navodi da je u 2011. godini rođeno ukupno 41.197 djece, dok je 2019. rođeno samo 36.135 djece.
- Dakle, pratimo konstantan pad broja rođene djece, stoga ne začuđuje da postotak broja djece rođene iz MPO-a raste. Ovih 5% rođene djece rođeno iz MPO postupaka u 2019. godini znači da će jedno dijete u svakom prvom razredu razreda u 2026. godini u Hrvatskoj biti dijete začeto uz pomoć moderne medicine - kaže Kordić.
Pandemijski zastoj
Naglašava ipak da se u pandemijskoj 2020. godini dogodio pad ukupnog broja postupaka MPO za 22% u odnosu na 2019. Procjenjuje, kaže, da je došlo do pada broja rođene djece iz MPO postupaka za 250 - 350. Razlog tome je prestanak rada svih MPO centara na mjesec i pol dana za vrijeme prvog pandemijskog lockdowna 2020., kao i kasniji smanjeni opseg broja obavljenih postupaka.
- Medicinski potpomognuta oplodnja može pozitivno utjecati na demografsku sliku jedne države, samo u Hrvatskoj se godišnje rodi 1800 djece uz pomoć medicinski potpomognute oplodnje. Da nije MPO-a, moj suprug i ja danas ne bismo imali tri školarca - navodi.
Demograf Ivan Čipin govori o važnosti sudjelovanja država u MPO-u, ali i liberalnijim zakonima. Među bogatim zemljama ističe Izrael zbog svoje opsežne podrške MPO-u.
Utjecaj MPO-a na stope fertiliteta relativno je mali, ali pojedinačne procjene po zemljama variraju. Podaci koje je prikupilo Europsko društvo za ljudsku reprodukciju i embriologiju otkrivaju velike razlike u udjelu rođene djece nakon upotrebe potpomognute reproduktivne tehnologije. U Europi za 2017. prosječan udio živorođene djece iz MPO postupaka iznosi 3,1%, no on je danas vjerojatno nešto veći.