Hrvatska je u samom vrhu među državama Europske unije koje su u prošloj godini zabilježile rast zaposlenosti, kao i rast dodane vrijednosti u malim i srednjim tvrtkama, pokazuje najnovije godišnje izvješće predstavljeno prošlog tjedna u Tallinnu, gdje smo bili na godišnjoj skupštini malih i srednjih poduzetnika EU.
Brojke pokazuju da je Hrvatska druga država u EU po rastu zaposlenosti u malim i srednjim tvrtkama pa je tako u 2016. taj rast iznosio 3,7 posto, a ispred nas je samo Malta s rastom od 4,2 posto.
Kada je riječ o dodanoj vrijednosti, Hrvatska je na četvrtome mjestu s rastom od 5,5 posto, prva je Rumunjska sa 10-postotnim rastom, zatim Malta sa sedam posto rasta te Bugarska sa 5,9 posto rasta.
Međutim, unatoč ovim optimističnim brojkama, postoje one i koje zabrinjavaju. Hrvatska je, naime, i među šest država Europske unije koje u poslovanju malih i srednjih tvrtki još nisu dostigle razinu prije krizne 2008. godine. Tu se nalazimo u društvu mediteranskih zemalja poput Cipra, Grčke, Italije, Portugala i Španjolske. Zemlje poput Austrije, Belgije, Finske, Njemačke, Luksemburga, Malte, Poljske, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva imaju veći broj zaposlenih i veću dodanu vrijednost u malim i srednjim tvrtkama nego što su imale prije krize.
Vodeća Malta
U Hrvatskoj male i srednje tvrtke znatno pridonose zaposlenosti i dodanoj vrijednosti, s čak 71,1 posto. Male i srednje tvrtke u EU, koje ne obuhvaćaju financijski sektor, zapošljavaju čak 93 milijuna ljudi, što je čak 67 posto svih zaposlenih u EU u nefinancijskom sektoru, a generiraju i 57 posto dodane vrijednosti. Čak 93 posto malih i srednjih tvrtki su mikrotvrtke s manje od 10 zaposlenih, imale su rast zaposlenih od 1,6 posto te rast dodane vrijednosti od 1,4 posto u prošloj godini.
Hrvatska je, kada je riječ o stopi samozaposlenih, negdje u sredini tablice država EU, s prosjekom od 11,8 posto, dok najviše samozaposlenih ima Grčka sa 29,5 posto, a najmanje Danska, 7,7 posto. Riječ je o poduzetnicima koji ne zapošljavaju, ali i onima koji imaju zaposlene. Od ukupnog broja osoba koje su samozaposlene, između 50 i 60 posto njih u Hrvatskoj nema nijednog drugog zaposlenika.
Veće potpore
Hrvatska je tu među zemljama Europske unije koje su imale rast samozaposlenih u pretkriznim godinama od 2000., ali je poslije krize zabilježila pad. Zato hrvatsko Ministarstvo rada sada i ide u povećanje državnih potpora za samozapošljavanje. Hrvatska, prema podacima Europske komisije, ima pet specifičnih mjera upravo za tu populaciju. Dok 17 država EU ima šest, sedam ili osam mjera.
Ako se pogledaju tvrtke s visokim rastom, Hrvatska je iznad prosjeka EU od 9,2 posto i ima 10,6 posto takvih tvrtki.
Kada je riječ o budućnosti, iz Europske komisije predviđaju da će se rast dodane vrijednosti i zaposlenosti u malim i srednjim tvrtkama nastaviti i u idućoj te 2019. godini. Zaposlenost će tako u prosjeku rasti jedan posto iduće godine i 0,9 posto 2019., dok će dodana vrijednost rasti u 2018. za 2,5 posto, a u 2019. 3,8 posto.
U odnosu na kriznu 2008. Europska komisija predviđa da će se 10 godina nakon početka krize iduće godine broj malih i srednjih tvrtki u EU povećati za 13 posto, da će broj zaposlenih iduće godine u odnosu na 2008. biti veći za tri posto, a da će generirana dodana vrijednost u tim tvrtkama biti čak 18 posto veća nego krizne 2008. godine.
Kada se pogledaju obje te vrijednosti (dodana vrijednost i zaposlenost), Hrvatskoj se predviđa rast (1,7 posto), ali ispod prosjeka EU (1,9 posto), dok se najveći rast predviđa za Maltu (6,3 posto), Njemačku (5,8 posto) te Grčku (4,9 posto).