Damir Boras je na današnjoj sjednici Senata glatko dobio većinsku podršku članova Senata, što mu je omogućava ostanak na poziciji rektora Sveučilišta u Zagrebu, s mandatom do listopada 2022. Nakon što je Boras pozvao senatore da javno glasaju o tome žele li pokretanje postupka glasanja o povjerenju rektoru, samo 13 od 68 prisutnih članova Senata glasalo je 'za'. Četiri senatora bila su suzdržana, a ostali su glasali protiv.
Prethodno je, doznajemo od članova Senata, odbijen prijedlog o tajnom glasanju, pri čemu Statut Sveučilišta ne precizira treba li glasanje o pokretanju postupka biti tajno ili javno, iako navodi da se odluka o razrješenju rektora donosi tajnim glasanjem.
Time je propala dulje vrijeme pripremana inicijativa za opoziv rektora, za koju se zalagao dio članova Senata, nezadovoljnih nedemokratskim načinom upravljanja Sveučilištem i nerješavanjem nagomilanih problema. Unatoč tomu što su iz inicijative proteklih dana navodili podatak o više od 30 prikupljenih potpisa članova Senata, navodno spremnih glasati za uvrštavanje točke dnevnoga reda o glasanju o povjerenju rektoru, danas su nakon sjednice izjavili kako je ovo očekivani rezultat zbog odluke o javnom glasanju.
- Očekivali smo ovakav razvoj situacije ukoliko dođe do javnoga glasanja. Ljudi se očito boje odmazde, zbog čega su bili spremni dati potpis ovoj inicijativi samo ako bude tajno glasanje i uz uvjet garancije da papir na kojem se očekuje njihov potpis neće biti javno objavljen, prokomentirao je član iz skupine nezadovoljnih, koju pretežno čine predstavnici s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, FER-a, Filozofskog, Veterinarskog i Akademije dramske umjetnosti.
- Svaki pokušaj rasprave na sjednici Senata i pokretanje tema koje su nametali pojedini članovi Senata, dočekane su s negodovanjem i porukom kako to trenutno nije u fokusu i zasad nema potrebe za takvom raspravom. Izostalo je bilo kakvo kritičko razmatranje vezano uz recentne događaje, kaže nam jedan od sudionika sjednice iz oporbenih redova.
Očekivala se, objašnjavaju u inicijativi, raspravlja o podjeli financijskih sredstava po sastavnicama, kadrovskom širenju Rektorata, koeficijentima, nepotpisanim programskim ugovorima, kao i o tome zašto Senat ne raspravlja o nizu važnih pitanja već godinu dana, koliko se sjednice Senata održavaju dopisnim putem i bez mogućnosti rasprave.
Na sjednici Senata zamjećeno je prisustvo odvjetnika koji zastupa Sveučilište. No, i to je po Statutu Sveučilišta:
"Rektor može na sjednicu Senata pozvati goste i druge sudionike" (...).
A nezadovoljan situacijom na instituciji koju vodi, dekan Fakulteta hrvatskih studija Pavo Barišić upozorio je kako je Fakultet postao „poligon za trgovinu osobnih interesa i javno blaćenje nepokornih“.
U svom je pripremnom govoru za sjednicu Senata, koji je poslao medijima, Barišić konstatirao kako na Hrvatskim studijima djeluje „institucionalna parastruktura koja poput doušničke i inkvizicijske mreže guši samostalan i demokratski razvoj ustanove. Tu mrežu ispleo je član Fakultetskoga vijeća i Dekanskoga kolegija, profesor Ante Čović, koristeći se položajem prorektora za organizaciju i kadrovski razvoj Sveučilišta“. Rektora Borasa i Senat Barišić je zatražio da se prorektora Antu Čovića povuče s mjesta koordinatora jer „Fakultet hrvatskih studija treba osloboditi takva namjesništva“.
Iduća sjednica Senata očekuje se u utorak, ponovo dopisnim putem.
Nakon sjednice, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras dao je izjavu za N1 u kojoj je poručio:
- Mi smo imali kontakte uživo, tako da nije nedostajalo komunikacije. Drago mi je da sam danas dobio 13 glasova od 69. Uz sva proročanstva koja su se prokazivala po medijima, pokazalo se da je Sveučilište jedinstveno, da nam sada predostoji bitka za autonomiju (…).
Da je Sveučilište jedinstveno, ne slaže se dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Godan Gledec:
- Mi mislimo da puno stvari ne valja, a što je bitno – nismo svi isti, nismo emorfna masa, imamo svoje mišljenje i izlažemo ga bez straha za naše institucije, nastavnike, a posebno studente. Nama nije normalno da 16 milijuna kuna ode Rektoratu koji broji 200 zaposlenih, a s druge strane FER koji dobije 10,5 milijuna kuna nakon što sveučilište uzme svoj dio, 3500 studenata, 700 zaposlenih i 40 tisuća kvadrata prostora dobijemo – 10,5.