Kako neslužbeno doznajemo, članovi Sveučilišnog savjeta skloni su predložiti opciju po kojoj bi svi sveučilišni profesori u akademskoj godini u kojoj navrše 70 godina života morali otići u mirovinu. To znači da bi i prorektor Sveučilišta u Zagrebu Ante Čović (71) morao prekinuti ugovor o radu i otići s Hrvatskih studija, kao i iz Rektorata.
Osim što Savjet, po neslužbenim informacijama, planira zatražiti osnivanje sveučilišnog povjerenstva za procesuiranje svih prijava o seksualnom uznemiravanju, Savjet je raspravljao i o stanju na Filozofskom fakultetu. Načelni je stav članova Savjeta da v.d. dekana Filozofskog, prorektor Miljenko Šimpraga, treba prestati obnašati tu funkciju. Imenovat će se novi v.d. dekana, sa zadaćom da što prije organizira izbor dekana Filozofskog, ne bi li se napokon riješila upravljačka kriza na tome fakultetu.
Rasprava na temu narušavanja ugleda Sveučilišta organizirat će se na idućoj sjednici Senata, navjerojatnije u utorak.
O višeslojnoj krizi na Sveučilištu u Zagrebu u petak je na svojoj prvoj sjednici od listopada 2019. raspravljao Sveučilišni savjet, nadzorno tijelo Sveučilišta i njegovih sastavnica. Iako su točke dnevnoga reda bile stanje na Filozofskom fakultetu i događaji vezani uz problem seksualnog uznemiravanja na sastavnicama Sveučilišta, rasprava je proširena na kontekst aktualnog stanja na Sveučilištu, obilježenog dvotjednim aferama.
Osim upravljačke krize na Filozofskom fakultetu, kojemu su Senat i rektor Damir Boras nametnuli privremenu upravu na čelu s prorektorom Šimpragom, Sveučilište potresa problem tumačenja zakonskih odredbi i ustavne odluke vezane uz ugovore o radu za profesore koji nakon navršenih 70 godina života nisu otišli u mirovinu. Prvi primjer je prorektor Ante Čović (71), koji se zadržao u radnom odnosu u Rektoratu (90 posto vremena) i na Fakultetu hrvatskih studija (10 posto).
- Dvije su točke dnevnog reda, prva su događanja na Filozofskom fakultetu i sve što je vezano uz to, a u drugoj su točki događaji vezani za seksualno uznemiravanje, pa tako i ovo koje se zadnje spominje, nećemo naravno govoriti o imenima, mada su mediji prenijeli o kome je riječ, rekao je prije sjednice Luka Burilović, misleći na slučaj umirovljenog profesora s Filozofskog fakulteta Dragu Roksandića, koji se ovih dana priopćenjima javljao redakcijama, a nakon što je portal telegram.hr objavio njegov identitet. Po pisanju portala, više je bivših studentica potvrdilo da su bile seksualno uznemiravane od Roksandića, a kojemu je Sveučilište dodijelilo počasno zvanje professor emeritus.
Prema potvrdi člana Savjeta, jedan od ciljeva jest da Savjet izda preporuku rektoru Damiru Borasu kojom bi se iduća sjednica Senata napokon održala uživo. Senat se, po riječima dekana, već oko godinu dana sastaje isključivo na dopisnim sjednicama, bez mogućnosti rasprave.
Pojedini članovi Savjeta zamjeraju Buriloviću na kršenju Statuta, po kojemu bi se Savjet trebao sastajati četiri puta godišnje, no kako se Savjet sastao posljednji puta u listopadu 2019., jasno je da u protekloj godini nije bilo niti jednog sastanka. Burilovićevo je opravdanje kako Savjetom službeno predsjeda nešto više od godinu dana. Spomenuo je kako će se Savjet ponovo sastati za tjedan do dva, kako bi raspravljao o financijskim elementima na Sveučilištu.
U petak je primijećeno kako se na sjednici Savjeta kao predstavnik Sabora nije našao Željko Reiner, što je opravdao potrebom prisustva na sjednici Sabora. Prema neslužbenim podacima, prorektori nisu prisustvovali sjednici, no jest rektor Damir Boras.
Uz Luku Burilovića i njegovu zamjenicu akademkinju Milenu Žic Fuchs, članovi Savjeta su Joško Klisović i akademik Željko Reiner (predstavnici Sabora), gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i predstavnik HGK Darinko Bago. Kao predstavnici Svjeučilišta, članovi Savjeta su Peruško Bogdanić, Boris Brkljačić, Nedjeljko Perić i akademik Mirko Orlić, te predstavnik Studentskog zbora Ante Bundović.