ZAGREB - Korupcija u Hrvata duboko je ukorijenjena i postala je narodni sport, ocijenio je jedan čitatelj i predložio način rješavanja problema.
- Svaki prijavljeni, dokazani i sudski procesuirani slučaj zviždaču bi donio pet posto vrijednosti koju je državni proračun uštedio njegovim “cinkanjem”- predlaže čitatelj. Znači, ako imate saznanja o kriminalu vrijednom milijun kuna, kao što je namještanje natječaja u javnoj nabavi, lažni invalid Domovinskog rata, potkupljeni sudac na nogometnoj utakmici, nabava kamiona ili rad na crno, to treba prijaviti USKOK-u. Dokaže li USKOK kriminal i korupciju, na račun zviždača iz državnog proračuna sjelo bi 50 tisuća kuna.
Naravno, ovaj prijedlog stvara sustav plaćenih zviždača, osoba koje bi postale lovci na nagrade ako bi prijavile kriminal.
Društvo plaćenih doušnika
Toga je svjestan i sam čitatelj, no ipak smatra da je njegova argumentacija dovoljna da prijedlog postane stvarnost. Naime, ideja je zanimljiva, piše čitatelj, više zbog ponovno probuđenog straha sudionika korupcijskih afera od mogućih prijava nego zbog stvarne materijalne koristi zviždača. Više se ne bi tako lako dogovaralo kome i koliko jer se nikad ne bi znalo tko bi mogao prijaviti korupciju. Gdje god bi postojale tri ruke koje dijele, najmanje bi dvije bile potencijalni zviždač, dočarava čitatelj.
Osim toga, prijavljivanjem korupcije i kriminalci bi se na lak način rješavali konkurencije, zar ne? I još bi dobili pet posto?
- Tanka je linija između poticanja suradnje i pretvaranja društva u plaćene doušnike. Treba nam prijavljivanje korupcije zbog morala i načela, a plaćeni doušnici trebaju biti iznimka - smatra ministar pravosuđa Ivan Šimonović.
- Super - prva je ocjena odvjetnika Ante Nobila, koji je zastupao optužene zbog korupcije, primjerice zastupa okrivljenog Dragu Mačeka u aferi Brodosplit. Nobilo smatra da možda nije riječ o moralno ispravnom pristupu, ali je “koristan za društvo”.
- Uostalom, ionako kao društvo korumpiramo same kriminalce kada nagrađujemo pokajnike koji cinkaju šefa, a ovako bismo samo proširili područje - drži Nobilo.
Čedo Prodanović, odvjetnik okrivljenih u aferi Indeks, tvrdi da je riječ o moralno dvojbenoj ideji koja svoje opravdanje nalazi u “poslovično neefikasnim organima gonjenja koji dobar dio svoje efikasnosti ionako baziraju na informacijama iz medija”.
Nemoralno, ali neizbježno
No, Prodanović smatra da treba biti oprezan s ovakvim načinom borbe protiv korupcije jer se u krajnosti može dogoditi da se informacije i konstruiraju. No, u konačnici Prodanović misli da je riječ o ideji koja je potrebna našem sustavu, i to prvenstveno zbog neefikasnosti.
Odvjetnica Jadranka Sloković kaže da je prijedlog nemoralan, a ujedno i stimulativan.
- Hrvatske željeznice, HEP, HAC, Podravka, u svim tim firmama nižu se afere koje u stvari ugrožavaju državu. Možda je riječ o neizbježnom, nemoralnom, ali opravdanom potezu - kaže Jadranka Sloković.
DORH za uspješan rad nagrađuje amblemom
U Državnom odvjetništvu postoji nagrada koja se daje za “osobito stručan i uspješan rad, koji je od značaja za državno odvjetništvo u cjelini”. Riječ je o državnoodvjetničkom priznanju izrađenom od mesinga, promjera 45 mm, koje je pozlaćeno, a dodjeljuje se na prijedlog bilokojeg Državnog odvjetništva, od općinskih do županijskih. S druge strane, sustav novčanog nagrađivanja može biti i upitan iz razloga što je korupcija vrlo često i nematerijalna, nefinancijska, pa je i nemoguće odrediti novčani iznos kao nagradu zviždaču. Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency Internationala Hrvatska, navodi primjer: Ako netko prijavi osobu koja zavlači izdavanje građevinskih dozvola, a to rezultira kašnjenjem gradnje određene tvornice, oko godinu dana. Radnici za to vrijeme nisu dobivali plaću, tvornica nije radila, država nije dobila porez i šteta je u milijunima, a ne postoji novac iz kojega se može naplatiti, pa čak i izraziti ta šteta.