- Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u ovom dijelu Europe koja nema klasičnu antikoprucijsku agenciju i čije Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ima daleko uže ovlasti od onih koja imaju srodna tijela u nizu drugih europskih država. Izjavio je to danas na otvaranju dvodnevne međunarodne konferencije u Zagrebu Drago Kos, predsjedavajući tijela za suzbijanje podmićivanja pri OECD-u. Na međunarodnoj konferenciji koja se održava u srijedu i četvrtak u Zagrebu osniva se Europska mreža za javnu etiku. Za domaćina konferencije je, ne slučajno, odabrano upravo hrvatsko Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa jer je njegov rad međunarodno prepoznat.
Osnivači Europske mreže za javnu etiku uz hrvatsko Povjerenstvo za sukob interesa su srodna tijela koja nadziru sukob interesa javnih dužnosnika iz još devet europskih država: Francuske, Italije, Austrije, Belgije, Slovenije, Malte, Litve, Češke i Rumunjske. Zadaća mreže čije osnivanje, program i vodstvo će biti proglašeno u četvrtak je kako se čulo iz uvodnih govora na konferenciji međusobna razmjena iskustava, pronalaženje najoptimalnijih zakonskih rješenja koja reguliraju i preveniraju sukob interesa i korupcijske rizike kod javnih dužnosnika, usklađivanje tih propisa na europskoj razini.
Prvog dana konferencije raspravljalo se o načinima na koje su pojedine europske države, ali i Europska komisija za svoje dužnosnike, regulirale pitanje "perioda hlađenja" (cooling -off) kako se naziva razdoblje koje slijedi neposredno nakon što dužnosnik ode s javne dužnosti. Razgovaralo se o načinima na koje se europske države regulirale koje poslove u privatnom sektoru bivši dužnosnik u "razdoblju hlađenja" smije a koje ne smije prihvaćati te o duljini "perioda hlađenja" koje u pojedinim državama traje godinu dana, a u nekima i duže.
Reguliranje toga pitanja, a i nadzor nad njim, složili su se sudionici, nije jednostavno, ali je važno kako povlaštene informacije do kojih je dužnosnik dolazio na javnoj poziciji i veze koje je na njoj ostvario ne bi koristio za privilegiranje privatnog poslodavca kod kojeg se zaposlio nakon isteka dužnosti. U tome kontekstu raspravljalo se i o načinima na koje su pojedine države zakonski uredile pitanje lobiranja kako bi utjecaj pojedinaca i interesnih skupina na političke odluke i zakone učinile što transparentnijima.
Čitav niz država nadzor nad procesima lobiranja prepustilo je svojim antikorupcijskim agencijama koje su pandan hrvatskom Povjerenstvu za sukob interesa. Hrvatska je istaknuta kao primjer države koja to pitanje unatoč višekratnim upozorenjima GRECO-a još uvijek nije zakonom uredila.
O tim su pitanjima na panelu kojeg je moderirala predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković govorili predstavnik Europske komisije Christian Linder, potpredsjednica GRECO-a Monika Olsson, predsjedavajući OECD-ova tijela za borbu protiv podmićivanja Drago Kos, predsjednik Nacionalnog antikorupcijskog tijela Italije Giuseppe Busia i čelnik visokog francuskog tijela za transparentnost u javnom sektoru, Didier Miguand.
Skup je na samom početku pozdravio i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Iako njegovo Ministarstvo prilikom prošlogodišnje izrade novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa odbilo ojačati ovlasti Povjerenstva kad je posrijedi kršenje etičkih načela u obnašanju dužnosti, kako upravni sudovi više ne bi imali prostora da mu svojim presudama odriču tu ovlast, Malenica je u uvodnom izlaganju ustvrdio da je novim zakonom "ojačan sustav nadzora nad sukobom interesa". Kazao je da Ministarstvo podržava osnutak Europske mreže za javnu etiku i unapređenje svih instituta nadzora nad sukobom interesa na europskoj razini.