Boris Lalovac, bivši ministar financija, saborski zastupnik SDP-a i potpredsjednik stranke, zadnja tri mjeseca zbog poznatih obiteljskih problema nije nastupao u javnosti.
U srijedu, kada se u Saboru raspravljalo o Vladinu lex Agrokor, kaže, nije mogao šutjeti jer situacija je ozbiljna za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Lalovac je u pet minuta izlaganja detektirao moguće probleme zakona, ponudio svoja konkretna i suvisla rješenja i to nam je bio povod za razgovor.
Zašto je SDP-ov prijedlog izmjena Stečajnog zakona bolji od lex Agrokor koji je usvojio Sabor?
- Lex Agrokor nije sistemski zakon, ne rješava ništa nego govori samo o određenoj izvanrednoj upravi i tehničkim procesima. Da bi bio sistemski, mora se vidjeti kakav učinak ima na dobavljače i njihove kooperante, dakle na cijelu tu vertikalnu liniju.
Jučer ste u Saboru imali zapažen nastup i čini se da ste jedini iz oporbe detektirali probleme i ponudili konkretna rješenja. Što obuhvaća vaših pet mjera koje bi išle uz izmjenu Stečajnog zakona?
- Uz to bi išao i Zakon o reprogramu poreznog duga jer Agrokor je dobavljačima dužan 16 milijardi kuna, a neki od njih su na isporučenu robu morali platiti PDV. Ako krene standstill aranžman i lex Agrokor, onda treba omogućiti plaćanje poreznih dugova na rate. Isto tako, treba vidjeti može li se u dogovoru HNB-a i Vlade napraviti standstill aranžman za kreditne obveze dobavljača. Zatim, HNB mora osigurati dodatnu likvidnost jer banke će morati rezervirati sredstva. Četvrta mjera je zaustavljanje trgovanja vrijednosnicama dok se ne smiri situacija jer su sada vrijednosti tvrtki pale za 50-60 posto. Regulator je to trebao zaustaviti. I peto, treba omogućiti da faktoring društva ne naplaćuju od dobavljača Agrokorove dugove.
Ova kriza se ne događa od jučer. Godinama se priča o tome, je li Hanfa trebala reagirati?
- Teško je regulatoru sve to kontrolirati jer to je bio način širenja Agrokora u regiji, a dobavljači su rasli na temelju koncerna. Ne možete regulatorom pokriti toliki broj kompanija i tržišta.
Bi li reprogram poreznih dugova bio prevelik teret za porezne obveznike?
- Ne, ljudima treba dati zraka, da im se ne dogodi da ne mogu isplatiti plaće, a neka doprinose plaćaju na rate. Država sada nije u deficitu, ide sezona kada su puno veći prihodi. Ministar Marić je cijelu poreznu reformu bazirao na rastu gospodarstva. Ako se sada dogodi slom, nastat će ogromna rupa u proračunu koji je ionako prenapuhan.
Koliko je ova situacija opasna za državne financije?
- Postoji ogromna opasnost, nitko ne može mjeriti kolika, ali došlo bi do velikog domino-efekta. Posebice jer znamo da su dugovi u zdravstvu ogromni. Rebalans je neminovan. Doći će do tsunamija, a Vlada nas kao spašava jednim zakonom. Jednostavno nisu pripremljeni za ovakav potres.
Vjerujete li da je Agrokor mogao natući toliki porezni dug u samo nekoliko dana jer nas je ministar Zdravko Marić nedavno uvjeravao da dugovi nisu bili veliki?
- Ako su godišnje plaćali oko 3 milijarde kuna, onda može biti da su u mjesec dana skupili 200 milijuna kuna duga.
Mogu li te vaše mjere funkcionirati s lex Agrokor?
- Apsolutno, jer ovo što su oni predložili nije sistemsko rješavanje problema.
Dok ste bili ministar, jesu li se nazirali problemi s Agrokorom? O tome su neki mediji pisali još 2005.
- Teško da mogu reći da je bilo potresa. Porezna uprava gleda je li uredno plaćen porez, a oni su uredno plaćali porez. Agrokor najbolje poznaju oni koji su mu davali zadnje kredite. Banke su morale znati jer oni su plaćeni da procjenjuju rizike i ako su oni rekli da Agrokor raste, sada će ih njihovi vlasnici pitati jeste li dobro upravljali.
Mislite li da će se lex Agrokor aktivirati?
- HDZ se dogovorio s Alvarezom oko amandmana, pa vjerujem da će biti aktiviran. Taj amandman je logičan jer svatko želi zaštititi svoje ulaganje.
Što će za hrvatsko gospodarstvo značiti moguća propast svih mjera i stečaj Agrokora?
- Toga me strah jer ovo je kamen koji pada. To još nismo doživjeli, a znate kakve su posljedice tsunamija.
Kako treba tretirati sumnje na izdavanje mjenica bez pokrića?
- U trenutku izdavanja mjenice ne trebate imati pokriće, ali u trenutku dospijeća morate. Ako izdavanje mjenica nije bilo popraćeno transakcijom roba, onda je riječ o kaznenom djelu jer bi bila riječ o fiktivnim mjenicama. To se vrlo lako može istražiti tako da se provjeri jesu li mjenice pratile izdavanje robe.
Kako gledate na rad ministra Zdravka Marića? Znamo da ga cijenite, ali mislite li da su neke odluke koje su bile povezane s Agrokorom bile slučajne ili je on kao bivši zaposlenik koncerna došao s misijom u Vladu?
- Cijenim ga kao stručnjaka i zato sam govorio lijepo o njemu. Znao je kada je dolazio s kojim teretom dolazi. Je li ovo sve posljedica slučajnog kolopleta okolnosti ili je tu bilo nečega drugog, ispitat će istražno povjerenstvo koje će SDP pokrenuti u Saboru. Tada će netko morati odgovoriti na ta pitanja. Ne bih želio vjerovati da je Marić došao s misijom, ali Vlada jest sada paralizirana jer čovjek ne može donositi odluke.
Je li bio sporan kredit HBOR-a Agrokoru?
- Rekli su da su službe procjenjivale rizik, a onda imamo veliki problem. Treba dobro pregledati što su službe odradile i jesu li i one bile obmanjene ili ih je netko instruirao.
Treba li Marić i dalje biti ministar financija?
- To je pitanje za premijera i njega.