Bošnjačke političke stranke i udruge koje okupljaju Bošnjake, zajedno s Islamskom zajednicom u BiH čvrsto su na stajalištu kako zemlja može funkcionirati jedino kao sekularna država i odlučno odbacuju optužbe kako im je stvarna nakana uspostava islamske države, ključna je poruka sa sastanka kojega je u utorak u Sarajevu predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović održao s najistaknutijim bošnjačkim dužnosnicima, čelnicima kulturnih i nevladinih udruga i poglavarom IZ u BiH Huseinom Kavazovićem.
"Bošnjaci su trajno opredijeljeni za očuvanje i jačanje cjelovite Bosne i Hercegovine kao demokratske, multietničke, europske, sekularne i građanske države utemeljene na vladavini zakona, članice Europske unije i NATO-a. Također, odlučno odbacujemo evidentna nastojanja da se putem naglašavanja islamskog identiteta Bošnjaka oni pokušaju svesti na status vjerske skupine. Islam je imao važnu ulogu u konstituiranja modernog nacionalnog identiteta Bošnjaka, ali su oni prije svega europski narod sa svim pravima koja mu pripadaju", stoji u zaključcima objavljenim nakon sastanka na kojemu su bošnjački čelnici razmatrali stanje u zemlji.
"Drskim, uvredljivim i potpuno neutemeljenim" ocijenili su tvrdnje o planovima za stvaranje islamske države na tlu Bosne i Hercegovine, što je zapravo polemika s konstatacijama koje je ranije izrekao član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović te porukom koju opetovano šalju neki od čelnika političkih stranaka sa srpskim predznakom poput Milorada Dodika.
Najoštrije su kao neutemeljene osudili tvrdnje "o radikalizaciji i bujanju nasilnog ekstremizma kod Bošnjaka", uz ocjenu kako je krajnja nakana koja stoji iza takvih ksenofobnih i islamofobnih tvrdnji da se svjetska javnost zatruje lažnom predstavom o Bosni i Hercegovini, a posebice o njenim građanima muslimanima, kao o tobožnjoj sigurnosnoj prijetnji te da ih se na taj način politički delegitimira.
Bošnjački su čelnici zajednički osudili i "veličanje udruženih zločinačkih pothvata" kojima su Bošnjaci bili izloženi u proteklom ratu i koji su dobili svoj epilog u presudama Haaškog tribunala, kao i glorificiranje i dodjelu odličja osuđenim ratnim zločincima.
Od vlasti entiteta Republika Srpska zatražili su prestanak sustavne diskriminacije povratnika u tom entitetu.