ZAGREB - Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je danas, služeći Misu za Domovinu, da su hrvatski branitelji pokazali kakvi su to 'dobri plodovi', jer su najljepša djela izrasla iz dragovoljnosti, iz spremnosti na služenje te iz sućuti koju je podupirala Božja snaga, a branitelji i danas 'svjedoče svojim djelima'.
Branitelji, kao što su to činili u vrijeme kada je Hrvatska bila ugrožena oružjem, i danas svjedoče djelima u bilo kakvoj potrebi, osobito čuvajući spomen koji ne smije nestati, rekao je kardinal Bozanić predvodeći svetu Misu za Domovinu u prepunoj Crkvi sv. Marka u Zagrebu, kojoj su, uz okupljene vjernike, nazočili i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović i predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko.
Svojim poštivanjem hrvatske države i podnesenoj žrtvi za nju, hrvatski branitelji pokazuju korijene 'dobroga drveta', a njihova nazočnost govori da nisu riječi one koje istinski vrijede - nego djela, dodao je Bozanić.
"Tek kada su riječi oslonjene i potkrijepljene djelima, imaju snagu i vjerodostojnost", rekao je kardinal, naglasivši kako su upravo hrvatski branitelji i njihove obitelji osjetili kolika je pogubnost u riječima, koje nemaju pokrića u djelima.
Podsjetio je da su hrvatski branitelji toliko puta od završetka Domovinskog rata bili 'šibani riječima optužbe' te se njima poigravalo 'riječima politika' koje nisu izrasle iz 'dobroga stabla'.
Također branitelji su bili privlačeni lažnim obećanjima, koja se nisu oslanjala na uvjerljivost djela, kazao je kardinal Bozanić.
Pozvao je hrvatske branitelje da ne klonu pred onim što im se čini neuspjehom.
"Vaši plodovi ostaju", poručio je Bozanić braniteljima, pozvavši ih da ostanu u međusobnom zajedništvu i zajedništvu 'dobrih plodova' od kojih živi Hrvatska.
Izrazio je radost što među braniteljima vidi nastojanja da svoju darovanost Domovini žive na nov način, te da pomažu hrvatskom društvu.
"Vi ponavljate u svoj jednostavnosti - 'djela, a ne lažna obećanja i poigravanje ljudskim životima'. Te su riječi ispit savjesti svima na svim razinama odgovornosti i služba", zaključio je kardinal Bozanić.
Također je naglasio kako je strašno vidjeti kada se tomu glasu u Hrvatskoj ne daje prostora, ili kada ga se pokušava ušutkati represivnim mjerama.
"Spomen-blagdan kojim danas pred Gospodina stavljamo svoju Hrvatsku, vraća nas u vrijeme kraja 20. stoljeća, kada su se susrela srca svih koji su nosili plodove s dobroga stabla", rekao je kardinal.
Tada je, nakon dugih desetljeća represivnog režima, ponovno zajedno disala jedna Hrvatska, u jednome hrvatskom tijelu, podsjetio je.
Također je naglasio kako su iseljeni Hrvati, koji su 'živjeli gorčinu odvajanja od svojih domova i krajeva', uspostavom hrvatske države ponovno mogli u Hrvatsku useliti svoju dušu i u njoj širiti radost.
No, kardinal Bozanić upozorio je da 'nevaljalo stablo' nije prestajalo donositi svoje plodove i ponovno razdvajati, razgrađivati tijelo i dušu Hrvatske.
"Dok se pitamo kako je moguće da su blizina i oduševljenje nacionalnoga bića pretvoreni u otuđenost i malodušnost, istodobno znamo koliko je blago diljem svijeta imati ne samo Hrvate kojima je stalo do Domovine, nego po njima i prijatelje iz drugih naroda i država koji nastoje oko dobra naše Domovine", rekao je.
Istaknuo je da su upravo potomci nekada prognanih i iseljenih Hrvata, novi naraštaji hrvatskih iseljenika, poseban blagoslov za Domovinu svoga podrijetla.
Oni ponekad, očituju povezanost i otvorenost, tako potrebnu Hrvatskoj, osobito nakon što je postala članicom Europske unije, kazao je Bozanić.
"Te se nove okolnosti i taj novi položaj i pripadnost Hrvatske zajedništvu Europske unije nedovoljno i slabo očituju i vrednuju u našoj javnosti", naglasio je kardinal Bozanić, upozorivši da se Hrvatsku i dalje pokušava zatvarati u okvir starih asocijacija, s pečatom vremena koje je Hrvatsku zatvaralo prema Europi i svijetu.
Ocijenio je hvalevrijednim pokušaje ujedinjenja hrvatskih društvenih, akademskih i kulturnih institucija te Crkve za plodonosniju povezanost hrvatskoga nacionalnoga bića u Domovini i iseljeništvu.
"Tko želi vidjeti dobre plodove, tko želi dobro Domovini, nastojat će uvažavati njezine temeljne vrijednosti, razgovarati, omogućiti rasprave i susrete", rekao je kardinal Bozanić.
Jer, naglasio je, ako toga ne bude, slabiti povjerenje, uvlačiti se među ljude nesigurnost i strah te rasti sebičnost i zatvorenost.
Bozanić je podsjetio kako je bivša državna zajednica, u kojoj Hrvati nisu mogli živjeti svoju državnost, hranila odvajanje od europskih vrijednosti i kulture, zatvarala granice svima koji se nisu slagali s njenom ideologijom, te je silom htjela spriječiti hrvatsku neovisnost i slobodu.
Podsjetivši na aktualno vrijeme raznih kriza, zagrebački nadbiskup poručio je da ovo vrijeme traži novo hrvatsko zajedništvo, građeno na istini koja pročišćuje, na povjerenju koje ne vara i na ljubavi koja ne kasni.
Kardinal Bozanić na kraju svoje propovijedi zazvao je pomoć blaženoga Alojzija Stepinca te zagovor Presvete Bogorodice Marije, Kraljice Hrvata.