NOVO 13:35 - Nakon videoprezentacije Hrvatskih željeznica, počinje panel rasprava "Strateški prometni cestovni projekti Hrvatske" koju moderira novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš.
Sudjeluju Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Zagreb, Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, dr.sc. Boris Huzjan, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta i dr.sc. Dario Silić, generalni direktor Bina Istra.
Šoštarić: Starost vozila ima značajan utjecaj. Nova vozila već u najnižoj klasi imaju sustave aktivne sigurnosti, upozoravanja na prepreke, pješake... Već ta najjeftinija vozila to imaju, dok starija vozila najviše klase to nemaju i kod njih je veći potencijal nastanka nesreće. Poreznom politikom moglo bi se pomoći ljudima da obnove vozni park.
Škorić: Teško je provesti veće naknade za ceste onima sa starijim vozilima, treba voditi računa o socijalnom aspektu. Paradoks je da starija vozila su češće u nesrećama, ali novije dionice ceste također su, dok se ljudi ne naviknu, faktor. Izgradnja vodičke obilaznice u startu je dovela do prebrze vožnje, svakodnevno smo imali manje ili teže nesreće. To rade uglavnom domaći vozači koji voze po navici, stranci se pridržavaju pravila. Treba posvetiti pažnju psihologiji vozača kod regulacije prometa i projektiranje, potreban je multidisciplinarni pristup.
Huzjan: Podsjetio bih da su tri glavna čimbenika u nesrećama čovjek, vozilo i prometnice. Stare dionice autocesta svakodnevno održavamo, stare ili nove autoceste su nam, ajmo reći, s pet zvjezdica. Automobile treba dovesti u najveću fazu sigurnosti, na to možemo utjecati održavanjem. Možemo i stari auto pretvoriti u dobar auto. Ali čovjek je najveći čimbenik na kojeg treba utjecati.
Škorić: Nije problem ni čovjek ni auto, nego sve više mobitel.
Silić: Radimo na punom profilu istarskog ipsilona, tu više gotovo i ne bilježimo poginule. Imamo lažne radare, horizontalne i vertikalne signalizacije, cijev tunela Učka koja će povećati protočnost. Godišnje ulažemo oko 20 milijuna u sigurnost.
Šoštarić: Zad njih nekoliko godina FPZ sudjeluje u strateškim projektima, ranije to možda nije bilo tako, žao mi je što nismo imali priliku raditi na Strategiji prometnog razvitka, to su radili Španjolci i Mađari, mislim da to nije bilo dobro, ali je to bio međunarodni natječaj i bili su najpovoljniji. Za strateške dokumente morate imati nacionalni segment, razumjeti promet te države. Za izradu takvih dokumenata treba naći model da to rade najbolji domaći stručnjaci. FPZ u suradnji s drugim fakultetima može dati kvalitetnije dokumente nego stranci. Radili smo masterplanove razvitka brojnih regija, uključujući Zagreb, razvijamo strategiju biciklističkog prometa, sustavno uključujemo fakultete i institucije.
Škorić: Strateški projekti Hrvatskih cesta, mogu reći da smo kapitalizirali na dobar način operativni program do 2021., imali smo na raspolaganju 400 milijuna eura za cestovni promet. Financirali smo Pelješki most i D404. Sa žaljenjem moram reći da za razdoblje do 2027. EU ne preferira cestovne projekte, na razini smo oko 185 mil. eura. Tu ćemo financirati dva velika projekta - multimodalna platforma Split Solin i Omiš, cestu s najvećim opterećenjem u RH. Radove smo započeli na istočnom kraku, dug 21 km, radimo most preko Cetine, ugovorili smo početak trase od Solina do Mravice i TTS-a u šest faza. Tri faze su ugovorene, radovi počinju krajem ovog mjeseca. Otvara se i faza do TTPS-a, koja je na razini 34,7 mil, eura vrijednosti, prema procjenama. Taj dio će biti gotov, onda imamo još do kraja godine dovršiti dionicu, a do Dugog Rata imat ćemo, nadam se, ugovorene dionice do kraja ove godine. Ne znamo koliko će to sve trajati, ali značajno krećemo u to, kao i u dionicu Bjelovar-Virovitica. Ugovoreni su čvorovi Virovitica - Špišić Bukovica. Rješavamo probleme u razlikama cijena, tu smo pri kraju, rješenje problema eskalacije cijena je bitno. Nema nas u EU fondovima i velik dio ambicioznih projekata morat ćemo rješavati sami ili kreditom.
Huzjan o novom modelu naplate cestarina 2024.:
- Zadnjih šest godina radimo na restrukturiranju HAC-a, to traje i dalje. Do danas je iz HAC-a otišlo 600 ljudi, digitaliziramo se, postajemo učinkovitiji. Novi sustav bazira se na očitanju tablica i naprednom ENC uređaju. ENC je obvezan za teretna, a opcija za osobna vozila. Krajem mjeseca raspisujemo natječaj iz EU fondova za taj napredni sustav, tek kad potpišemo ugovore možemo govoriti o rokovima. Teško je reći hoće li to biti u devet mjeseci, to je složen projekt, dobro je da su se uključili svi koncesionari, svih 1300 km autocesta bit će pod jednim operativnim sustavom koji je složen ali dimenzioniran na sve sadašnje i buduće autoceste. Vrijednost tog projekta za sva tri koncesionara je oko 100 milijuna eura.
Silić: Druga cijev tunela Učka započela je 2020., vrijednost je 200 milijuna eura. Oprezan sam oko rokova jer oni ovise o više stvari. Druga cijev je puno lošije strukture zemljišta, nego u postojećoj. Ima jako puno lošeg materijala, izgubili smo vremena. Nismo očekivali toliko pukotina, jama, na svakih par stotina metara. Pri svakoj kiši šikljala je voda. Sad smo na 4 od 5,6 kilometara. Imamo 24 međuspoja postojećih cijevi, 12 za vozila, 12 za pješake. Nova cijev bit će vrlo moderna, nadzor, kontrola brzine, naplata... Danas imamo 20 vatrogasaca, izmijenit će se sustav sigurnosti. Ako geologija bude dobra i ne bude većih problema i izvorima vode, cilj je da ju probijemo do osmog mjeseca, a puštanje u promet bi bilo u lipnju 2024. godine. Postavljen je kilometar betonsko-armirane obloge, tu kaskamo. Divlja inflacija, nema radne snage, srećom je francuski kooperant preuzeo sve rizike i rokove. Jako je sve izazovno, ali ne stajemo. Idemo dalje i prema Opatiji, Matuljima...
Šoštarić: Ulaskom RH u Schengen dobili smo veliku korist za promet, gospodarstvo i društvo. Zadnje ukidanje granica bilo je 2007., tad se dogodila i gospodarska kriza, pa nemamo točne pokazatelja prometa u tim zemljama. Ali, kada bi se granice vratile, rađene su procjene. Obrnutom logikom, RH će godišnje imati milijardu eura direktne i indirektne koristi. Granice su bile filter, usporavale su ulaz na autoceste, ali mi te gužve imamo desetak vikenda u sezoni i prije većih blagdana. To ćemo nekako preživjeti. Ali, utjecaj Schengena velik je na teretni promet, pozitivan utjecaj je što nema čekanja na prijelazu prema Mađarskoj i Sloveniji što pojeftinjuje promet roba. Jer u cijenu proizvoda je ukalkulirana i cijena transporta, a tu je i radno vrijeme vozača. Čekanje na ulazu u zemlju poskupljuje proizvod. Možemo se bojati više prometa i nesreća, ali mislim da to neće biti tako, da će se sigurnost povećati, naročito u kamionskom sektoru. Vozači će moći bolje planirati vrijeme vožnje, manje će žuriti, bolje će planirati odmor. Treba poboljšati tanje na istočnim granicama, ali tu se već neko vrijeme primjenjuje model sličan Schengenu.
Škorić: Spajanje mosta preko Cetine planiramo do 10. ožujka. Ostaje nam opremanje tunela i drugi radovi na mostu, asfaltiranje, konačna konstrukcija... Cilj nam je da to bude gotovo do konca godine, kako bi sve bilo pušteno u promet, najprije prema Blatu na Cetini. Tunel s istočne strane bio je predmet podsmijeha godinama kao rupa koja ne vodi nigdje, svi željno iščekujemo nastavak tog projekta ali i nastavak gradnje od Solina prema Omišu. Prvog svibnja u planu je puštanje u promet obilaznice Vukmanićki Cerovac - Mostanje, karlovačke obilaznice. Na Turnju smo imali dosta nezgoda, time će se priča popraviti. Idealno bi bilo da se teretni promet izmjesti s D1, a da ta cesta ostane turistima. U drugim zemljama se teretni promet naplaćuje i na državnim cestama, tako se stimulira prelazak na autoceste. Državne ceste, za razliku od autocesta, nisu dimenzionirane za takav promet.
Huzjan: Kad gledamo naplatu cestarina, odustali smo od vinjeta. Ovo je najbolje tehničko rješenje, gubit ćemo najmanje sredstava, a i pošteno je jer plaćaš koliko voziš. Prisutan je strah da će ljudi bježati i ne plaćati radi "free flow" sustava, nema rampi, nema naplatnih kućica. Ali, kamera mora imati minimalno 97 posto očitanja, te 2 posto kroz operativni sustav najmodernije tehnologije. Vozila će se detektirati bojom, markom, veličinom... Samo jedan posto može biti u prekršaju, slučajno ili namjerno. U realnom vremenu operateri u back officeu javit će mobilnim jedinicama na terenu problem. No, treba donijeti Zakon o naplatim ukojem treba propisati koje su kazne. Naš je prijedlog da budu sve više. Ako se netko ne prijavi u sustav, a to će biti vrlo jednostavno, platit će. Razgovarali smo s CVH, benzinskim postajama, to će biti vrlo jednostavno, imat ćemo hrpu prodajnih ureda, na granicama, na pumpama, izvan RH... To je optimalan sustav. Uvijek možda postoji nešto bolje, ali za nas je to optimalno.
Miljuš: Neki su se izvlačili na gust snijeg, maglu, u Sloveniji mazali vinjete kremama...
Huzjan: Pitanje je bilo i dizanje tablica na sportskim motorima. Sve ćemo kažnjavati. Naša aplikacija bit će povezana s MUP-om i Carinom, Carina će mu na izlasku iz Schengena naplatiti cestarinu i kaznu. Hrvatske prekršitelje rješavat ćemo preko Centra za vozila Hrvatske.
Silić: Dionica Matulji - Tunel Učka je izazovan projekt. Nismo čekali drugu cijev tunela, shvatili smo da nam za pripremu trebaju dvije godine, za dozvole, otkup zemljišta, dogovor s bankama, EK nam je nakon 6 mjeseci odobrila trogodišnje produljivanje koncesije kako bi amortizirali dug, sama cestarina nije dovoljna za pokrivanje ove investicije, potrebno je sufinanciranje od strane države. Naši dioničari jamče kredite, nemamo državnog jamstva. nadamo se zatvoriti sve do trećeg mjeseca, do prosinca ove godine počinjemo 1,4 km vijadukta Mirna plus još 4 prema Matuljima, te smo zadnja tri kilometra ostavili za kraj, morat ćemo srušiti osam kuća i optimizirali smo trasu. Neke kuće smo spasili, minimum rušimo. Proširujemo odmorište Kvarner, pumpa, kafić, restoran. Za tri godine spajamo Matulje, vozači bi od Zagreba do Pule u punom profilu mogli doći za 2,5 sata bez stajanja. Istra je važna turistička regija i potrebna je kvalitetna infrastruktura. Vlada i EK podržali su investiciju, moramo samo paziti da nađemo adekvatnu radnu snagu, želimo da to većinom rade hrvatske kompanije,
Schengen je i nama stvorio problem, granica je razbijala promet na Plovaniji.Imali smo velik broj sastanaka sa Slovenijom, pa i ovo ljeto očekujemo ogroman promet. Ublažit ćemo udar proširenjem naplate za četiri-pet staza, pokušavamo povećati protočnost.
Šoštarić: Model naplate cestarina je složeno pitanje. Otkad radim u prometnom planiranju od 2004. godine, radio sam na četiri studije koje su obrađivale budućnost naplate u Hrvatskoj. Sve su dale rezultat da je za nas najbolji sustav bio vremenske vinjete, odnosno sustav kakav imaju Slovenija, Mađarska i Slovačka. Vinjete za tjedan, mjesec ili godinu dana. Ima puno argumenata za vremenske vinjete, ali i za direktan sustav naplate vezan uz prijeđenu udaljenost. Vinjete bi pomogle tako da bi autoceste približili svakodnevnim korisnicima, bile bi im jeftinije jer bi koristili autocestu neograničen broj puta. Smanjili bismo promet na državnim cestama kao i troškove održavanja tih cesta, jer su autoceste projektirane za više prometa. Drugi segment je aktivacija prostora uz autocestu, ovakav sustav naplate vinjetama otvara mogućnost izgradnje novih čvorova i aktiviranje zemljišta uz autoceste. No, sad kad je odluka donesena ne treba više polemizirati, EK preferira sustav "plati, koliko voziš", a možda su time sigurniji i direktni prihodi za autoceste. Tehnologija se dosta razvila, sustav koji se planira u Hrvatskoj je vrh danas postojeće tehnologije u svijetu. Mislim da u Europi to još nigdje nije primijenjeno, RH će napraviti tehnološki iskorak. Bit će to i izazov, pročitati 38 milijuna stranih tablica... Ali, umjetna inteligencija, tehnologija napreduje, sve to može biti izvedivo. Trebamo iskoristiti sve mogućnosti sustava, da našim građanima mogu biti što dostupnije i povoljnije autoceste. Recimo, mjesečne ili godišnje karte za one koji svakodnevno putuju na posao autocestom.Trebamo dati povlaštene tarife ljudima koji imaju potrebu svaki dan koristiti autocestu, jer su autoceste brze i sigurne.
Popust od deset posto za ENC korisnike na dionici Zagreb-Macelj je ipak premalen, ljudi se odlučuju za državne ceste.
Škorić: Što se Pelješkog mosta tiče, imamo kašnjenja, ali su opravdana. Ostala nam je još samo faza manja od osam kilometara koja bi trebala biti dovršena i puštena u promet 1. travnja. Ugovori iz 2018., 2019., Covid...bilo je dosta problema. Izvođači su nam strane firme, imali smo brojne stvari koje nismo mogli predvidjeti. Eskalacija cijena se dogodila, pa i kao posljedica rata u Ukrajini. Završavamo izračune. S obzirom na strukturu dionice i kompleksnost, kao i na period ugovaranja različite postotke vrijednosti. Sama izgradnja mosta porasla je za manje od pet posto. Pristupna cesta, koju je radio Strabag, poskupjela je 11 posto uslijed cijena materijala. Neke izračune još radimo. Važno je reći da smo imali dva krizna momenta - Covid. Prijetila je opasnost da se Kina potpuno povuče, a nisu bili ni započeli čeličnu konstrukciju,. Drugi je bio značajan porast cijena. Vlada RH nam je dala garanciju da će im se sve pravedno nadoknaditi. Krenuli smo u taj posao i s Kinezima smo pri kraju, posao sa Strabagom je gotov. Koristili smo tri metode za izračun cijene, od klizne stanje do dokumentarne metode i slovenske metode. Posao ćemo dovršiti na vrijeme.
Huzjan: Tarifne politike bit će u skladu s digitalizacijom HAC-a. Rušenje naplata ne financira EU, kao ni nabavu novih ENC uređaja, ali sustav digitalizacije da. Pokušat ćemo s unutarnjim rezervama kadra pokrivati sve potrebe. Moramo vidjeti tko će dobiti sustav i kako će se organizirati. U Back officeu bit će oko 100 ljudi, a naručili smo i 60 mobilnih jedinica od četvero ljudi putem tendera. No, to se sve mora riješiti Zakonom o naplati cestarina, kako bi te jedinice dobile ovlasti. U Sloveniji te jedinice imaju rotirku, stavljaju lisice prekršiteljima, imaju pravo naplatiti kaznu. Naravno da će biti viška ljudi u HAC-u, ali to neće biti masovno.
Silić: Želimo biti dio priče, imamo dosta međunarodnog iskustva, sudjelujemo u radnim tijelima za izradu Zakona, dajemo komentare, gledamo tehničku dokumentaciju, suradnja je konstruktivna. Želimo dobar i učinkovit sustav, prihode, povećati protočnost i čuvati okoliš. Mi imamo optimiziranu naplatu, kod nas je 50 posto naplate preko ENC-a, nemamo gužvi niti viška radnika. Bitno je da zakon prati ono što mi na stazi radimo.Sustav je tehnički jako dobar, korisnici će to osjetiti, ali ne možemo si dopustiti gubitak prihoda od cestarina, moramo imati suradnju s državom, MUP-om...
12:52 - Slijedi prezentacija AKD-a, a drži je Ivana Norac Kevo, specijalistica za istraživanje trendova i regulative.
- Mnogi našu tvrtku povezuju s izradom dokumenata, no razvijamo certifikate, IT rješenja, napredne sustave sljedivosti, sudjelujemo u strateškim projektima digitalne tranzicije. Projekt Gen2V2, recimo, bavi se tahografskom karticom i naprednom obradom novog seta podataka.
Sigurnost, podaci, struktura i interoperabilnost su stupovi povezane i automatizirane mobilnosti. Podaci su ključni resurs, mogu se koristiti bezbroj puta. Analiza podataka daje poboljšanje linijskog prijevoza, unaprijediti sigurnost na cestama i razviti bolje politike temeljene na dokazima. Podaci mogu postati pokretač učinkovitijeg javnog sektora. Naglo se povećala protočnost na cestama, što je uvjetovano covidom i ratom u Ukrajini. Upravo zato prikupljanje podataka ima cilj učiniti promet sigurnijim, pametnijim i održivijim. Moramo povećati opseg i razmjenu podataka te koristiti informacijsku infrastrukturu.
Tahograf Gen2V2 promijenio je teretni prijevoz. Prati radno vrijeme vozača, brzinu vožnje, snimanje položaja vozila na prijelazima, pri utovaru i istovaru, otežano je neovlašteno mijenjanje. Sada se uvode pametni tahografi druge generacije koji zapisuju sve više podataka. Tahograf sam po sebi ne jamči sigurnost, ali podaci jamče. Ciljane provjere i nadzor te izvještavanje za potrebe EU izvor su informacija za donošenje podataka. Središnji sustav osigurava sigurnu pohranu tahografskih podataka na najmanje dvije godine, ali i primjenu socijalnog zakonodavstva odnosno zaštite vozača.
Specifični sektori moraju imati veću razinu usklađenosti statistike i prometnih sektora, a Europa predviđa još značajniju obvezu dijeljenja informacija. Pratitelji Eulexa znaju da svakih desetak dana EU ima nove propise o obradi i razmjeni podataka. Cilj je poboljšavati znana, doprinijeti boljem razumijevanju uzroka i varijabli, točnije predviđati i prognozirati, provoditi rigoroznije procjene utjecaja i evaluacije, te voditi odluke o javnom upravljanju ili automatizirati procese. Trebamo promicati prava osoba s invaliditetom u prometu, digitalizirati procese u teretnom prometu i uspostaviti nadgledanje svih oblika putničkog linijskog prijevoza. Tendencija je vratiti se javnom prijevozu, posebice željeznici. Moramo imati kontaktne točke, koje specificiraju potrebne skupove podataka, upravljaju podacima iz tehničke perspektive, povezati privatni i javni sektor, osigurati dostupnost podataka prihvatljive kvalitete.
MMPI i AKD rade na jedinstvenom IT sustavu unaprjeđenja sustava prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti. Cilj je dodjela dvaju dokumenata kojima će se ta skupina građana koristiti na teritoriju cijele EU.
Goran Pejić, predsjednik uprave CVH o stanju voznog parka i prometnim nesrećama.
- U RH imamo 2.5 milijuna registriranih vozila, tri četvrtine su osobna vozila. Zatim je 137.000 traktora, dosta velika brojka. To je kategorija koja zna biti nezgodna u prometu, spori su, zahtijevaju posebnu pozornost itd. Starost vozila je problem. Od 2,5 milijuna vozila vidi se da je 67,7 posto starije od deset godina. To je crvena linija starosti. Samo 4,6 posto vozila je starosti jedne godine. U nesrećama sa smrtnom posljedicom najčešće su stara vozila.
Od 2012. imamo porast prosječne starosti vozila i taj trend se ne mijenja. Prošle godine imali smo gotovo 28 posto osobnih vozila koji su došli na pregled s nekim nedostatkom. Cilj je da vozači bar za taj dan pripreme vozilo, da rezultat bude nula. Raste nam starost vozila, ali ipak uspijevamo vlasnike vozila educirati da barem prije samog pregleda obave izvanredni servis i dovedu ga u stanje ispravnosti. Svakog dana više od pet ljudi izgubi život na europskim cestama u nesrećama povezanim s tehničkim nedostacima na vozilu, nedostaci su odgovorni za šest posto svih prometnih nesreća, odnosno oko 2000 ljudi je smrtno stradalo, a 8 posto svih motociklističkih nesreća povezane su s tehničkim nedostacima. Dokazano je da nakon pete godine starosti, a naročito nakon desete godine, dob vozila rapidno utječe na teške prometne nesreće s teško ozlijeđenima i poginulima. Izazov je osigurati odgovarajuću kontrolu.
U Hrvatskoj smo pregledali 166 starih vozila - 12,89 posto ih je imalo nedostatke. U Njemačkoj je 6,6 posto vozila s grubim nedostacima uzrokovalo prometne nesreće. U SAD-u su uvođenjem dodatnih tehničkih pregleda starijih vozila smanjili broj teških nesreća za 11 posto. Podaci su objavljeni lani, a uspoređeni su sa statistikama od 40-ih godina do danas.
Tehnička pouzdanost vozila ima izravan utjecaj na sigurnost u prometu na cestama. Starosna struktura je vrlo nepovoljna, a razina tehničke ispravnosti sukladna starosti vozila. Rezultati upućuju na važnost tehničke ispravnosti ali i potrebu za obnovom i pomlađivanjem voznog parka. To nam je put i misao vodilja. Moramo posvetiti veću pozornost kod pregleda, educirati vlasnike o potrebi servisa i održavanja. Prošle godine nastavio se trend registracije rabljenih automobila, uvezenih iz drugih država, prosječna starost iznad sedam godina, to utječe na porast prosječne starosti vozila. Porastao nam je broj automobila, unatoč smanjenoj kilometraži. Sada imamo dva automobila po obitelji, pa je broj kilometara zapravo veći. Suma prijeđenih kilometara u 2022. znatno je veća, prometni tokovi su veći. Drago mi je da ipak imamo smanjenje od 7 posto nesreća sa smrtno stradalima. Predlažem da se posvetimo onima koji su ostali živi poslije teške nesreće, surađujemo s udrugama obitelji stradalih, slušamo ih, daju nam savjete i "gorivo" da se bavimo ovim poslom. Teže je gledati posljedice nesreća. Kad čujete priče liječnika, jasno je što znači prometna nesreća. Tu nisu samo žrtve, nego i članovi obitelji koji psihički propadnu nakon takvih nesreća. Moramo smanjiti broj nesreća svi zajedno.
11:48 - Ivan Bimbi iz LAQO i Croatia Osiguranje rekao je sljedeće:
- Ekonomičnijim vožnjom utječemo na nepovoljne statistike. Prosječno osobno vozilo godišnje emitira oko 3 tone Co2. Dvije godine od ulaska u Lawo i Laqoprevetn svi mogu pratiti svoju emisiju. Vodimo računa o prosječnoj emisiji, starost vozila, objumu motora i vrsti goriva. Kalkuliramo duljinu, brzinu vožnje, kako se sijeku zavoji, mirovanje vozila... Tako se računa emisija i dobiva ocjena.
U našoj aplikaciji vidljiva je prosječna emisija. Nagrađujemo vozače koji se ekonomično ponašaju. Nakon svake vožnje sustav daje savjete, jesu li prebrzo vozili, jesu li prejako kočili, dajemo preporuke kako smanjiti emisiju i biti sigurniji u prometu. Provodimo nagradne natječaje i značke. Korisnici osvajaju značke ako naprave pet vožnji s manjim emisijom i slično, dobivaju se nagrade. Imamo adventski kalendar gdje za vrijeme Adventa popunjavaš značke bez prebrze vožnje. Odlučili smo korisnike pratiti, a ako se pridržavaju standarda dobit će nagrade.
11:44 - Kako se ulaskom Hrvatske u područje Schengena utječe na navike i ponašanje vozača u cestovnom prometu, objašnjava mr.sc. Josip Lopižić, predsjednik Hrvatskog psihološkog društva.
- Sloboda kretanja diljem EU postala je stvarnost, olakšano je putovanje turistima, radnicima, prijevoznicima i poslovnim ljudima. Pojačan je osjećaj pripadnosti prostoru EU. Čini se da se stanovnici RH dosad nisu osjećali kao punopravni članovi, zbog granica i domaće valute. Potrebno je određeno vrijeme prilagodbe kako bi se nadvladao strah od "gubitka identiteta" prisutan kod dijela stanovništva.
Te promjene neće nastati preko noći. Taj je strah vidljiv u medijima, na društvenim mrežama. Općenito je utjecaj na ponašanje vozača pozitivan. Sve značajne promjene u prometnom sustavu utječu na ponašanje i navike vozača. Zato je važno iskoristiti ovu pozitivnu atmosferu kod građana za promociju kulture vožnje. Imali smo prije situaciju, eh, kad prijeđeš u Sloveniju, moraš paziti, a u Hrvatskoj se divlja, nepropisno pretječe... Tako su se ponašali i stranci. Cilj je to promijeniti, rekao je pa nastavio:
- Rano je reći, tek je došlo do ovih promjena. Ključno je postupati prema propisima o ograničavanju brzine, droge, lijekova, alkohola te smanjenje utjecaja distraktora. Tu su važne i edukacijske i medijske aktivnosti.
Hoće li se statistike promijeniti? Potrebna su znanstvena istraživanja o utjecaju ponašanja vozača, to je predviđeno u Nacionalnom planu. Između država i regija postoje razlike, kulturološki čimbenici, sustav vrijednosti i stavova, kao i socijalno-ekonomska situacija. Ulazak u Schengen nije dovoljan, ali je važno iskoristiti taj trenutak. Kulturološke razlike mogu imati izravan utjecaj na percepciju, agresivnu vožnju, sigurnosne navike... Treba usvojiti pravilnu vožnju, voditi brigu o ostalim sudionicima u prometu, izbjegavati nepotrebne rizike, važno je i držanje razmaka i tolerancija. Po istraživanju iz 2006. utvrđeno je da su u Grčkoj, Iranu i Turskoj imali više agresivnih vozača, manjak vještina i tolerancije u odnosu na Sjevernu Europu.
Istraživanja pokazuju da postoje razlike u sigurnosnim navikama s obzirom na nacionalnost vozača. Psiholozi su također našli značajnu povezanost između broja smrtnih slučajeva u prometu i ubojstava. Životni stil i stil vožnje su važni čimbenici. Općeniti porast agresije u društvu dovodi i do rasta prometnih nesreća.
Više od 90 posto nesreća s poginulim događaju se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, a ljudi s nižim dohotkom više izazivaju nesreće i u bogatijim zemljama.
11:35 - Sljedeći je govorio Josip Mataija, voditelj Službe MUP-a. On je iznio niz statističkih podataka.
- Unutar naseljenih mjesta 135 prometnih nesreća s poginulih osoba (55,6 posto), a izvan naselja 108 (44,4). U naseljima je smrtno stradalo 145 osoba, a izvan naselja 130. Unutar naselja je 81 posto svih nesreća s poginulima, najviše se dogodilo na nerazvrstanim cestama (55 posto), na državnim cestama 23 posto, 10 na autocestama, osam na županijskim a četiri na lokalnim cestama. Najviše je nesreća s poginulima na ravnom cestovnom potezu, s 93 nesreće i 110 poginulih. 95 posto nesreća s poginulima dogodilo se na dobrom kolniku, bez oštećenja, tu su smrtno stradale 293 osobe. 76 posto dogodilo se na suhom i čistom, a 22 posto na mokrom kolniku, rekao je Mataija.
- Pri vedrom vremenu bilo je 33,3 posto, a pri oblačnom vremenu 24,3 posto nesreća. deset posto je na kišnom vremenu. Kod vedrog vremena poginulo je 100 osoba. Danju se dogodilo 51 posto nesreća sa 113 poginulih, a noću 103 nesreće (41,8 posto) sa 115 posto. Od 227 osoba 90,3 su u svojstvu vozača uzrokovali muškarci, a 9.7 posto žene. Muškarci upravljaju bez dozvole u 24 prometne nesreće, žene u samo dvije nesreće s poginulima. U 51,9 posto u nesrećama s poginulima vozila su starija od 15 godina. Vozila preko 12 godina čine više od 60 posto nesreća sa smrtno stradalima. Zabrinjava nas korištenje pojasa, od 152 smrtno stradalih njih 97 nije koristilo pojas. To nam je strateški problem. Ne znam zašto se ljudi ne vežu, ne boli, ne košta ništa, ali još imamo broj ljudi koji to zanemaruju, dolazi do ispadanja, prevrtanja, kazao je pa nastavio:
- Najveći broj poginulih zabilježen je u kolovozu, zatim listopadu i u lipnju. Treba napomenuti da je u kolovozu bila teška nesreća sa smrtno stradalih jedanaest putnika u autobusu. Najviše se gine vikendom, odnosno subotom, nedjeljom i petkom. To je povezano s noćnim izlascima. Najkritičnije vrijeme u danu je od 18 sati do ponoći, zatim od 12-18, a najrizičniji sat u danu je od 18 do 19 sati u kojem su lani smrtno stradale 22 osobe.
Povećava se broj smrtnog stradavanja vozača, smanjuje se broj poginulih vozača motocikla, teretnih automobila, traktora i bicikla. Manje je poginulih putnika na motociklima, a li raste broj putnika u osobnim i teretnim automobilima, autobusima i traktorima, te broj poginulih pješaka.
Najviše osoba je smrtno stradalo pri slijetanju s ceste, a uzrok je u 43,6 posto brzina. Alkohol držimo pod kontrolom, 4.772 prometne nesreće su uzrokovane, 64 osobe su poginule u tim nesrećama koje su uzrokovali alkoholizirani vozači, a 338 osoba je teško ozlijeđeno. Mladi vozači prednjače u broju nesreća kojima je uzrok brzina. U dvanaest nesreća s poginulima koje su uzrokovali mladi vozači bio je prisutan utjecaj alkohola. No, vozači starije dobi također su uzrokovali nesreće s poginulima, u kategoriji vozača 65 i više godina u tim je nesrećama poginulo 40 osoba.
Imamo više stradale djece. Jednak broj poginulih, deset svake godine, ali 10 posto više teško ozlijeđene djece, a lakše ozlijeđene djece za 15 posto. Jedno dijete je smrtno stradalo u svojstvu vozača. Lani smo zabilježili 37 smrtno stradalih stranaca, najviše iz Poljske, zatim BiH, Austrije, Italije, Njemačke i Slovenije.
Četiri su glavne ubojice u prometu. Brzina (36,4 posto prekršaja), alkohol (5,3 posto), pojas (10, 7 posto) te mobitel (5.4 posto). To su ključni prekršajni, naročito mobitel koji sve više dolazi do izražaja, rekao je.
11:15 - Sudionicima konferencije obratio se i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
- Dojmila me prezentacija g. Avenosa jer govori o trendu koji smo pojačali u MUOP-u. Sve se više oslanjamo na promišljanje novih rješenja vezanih uz sigurnost prometa na znanosti, prije svega kroz Prometni fakultet, ali i javna poduzeća koja se bave tim pitanjima, poput Centra za vozilu Hrvatske. Već pet godina sjedimo ovdje, to je važan rezultat jer nakon svake od ovih konferencija izašli smo s novim idejama. Činjenica je da su MUP i MMPI dva ključna ministarstva u provedbi ovih programa. Kad pogledamo ukupnost svega čime se bavimo, moramo uključiti sve dionike i društva u cjelini. Promet se tiče svakoga, pogotovo punoljetnih sugrađana, rekao je na početku Božinović.
- Drago mi je da se i na razini EU ne razmišlja o smanjenju dobne granice za izdavanje dozvola, za sve ima vrijeme u životu. Moramo obuhvatiti zaključcima, ali i porukama, kampanjama, a nova zakonodavna rješenja sve što želimo implementirati. Nakon prošle konferencije su bili rezultati koji su važni. Tako je 2020. nastavljen pozitivni trend, smanjen je broj najtežih stradavanja u prometu. Još uvijek su brojevi veliki, ali trend je važan. Statistički, ovo je druga godina po najmanjem broju poginulih na cestama. Međutim, kako je i Europa tretirala 2020. kao incident, tako i mi. Ako izbjegnemo 2020., u ocjenama i analizama, 2022. bilježimo najmanji broj poginulih, 275 osoba. Ohrabruje nas činjenica da je početkom godine trend nastavljen, bilježimo manji broj poginulih u odnosu na siječanj prošle godine. Te sustavne promjene i niz ciljanih aktivnosti rezultirali su brojem smrtnih stradavanja vozača i putnika na motociklima (deset manje), 19 manje stradalih biciklista, smanjen je broj smrtno stradalih u nesrećama koje su uzorkovali mladi vozači, a koji su nedavno bili najriskantnija skupina sudionika u prometu, rekao je ministar.
- Ako prihvatimo kompenzacijsko načelo da sve što se poduzima usmjeravamo cilju, vidimo da se to u našem djelovanju daje rezultate. Treba imati u vidu okolnosti ovih rezultata, pogotovo kad se uspoređujemo s 2021. Lani smo imali 14.5 posto veći promet na autocestama i sedam posto na državnim cestama. CZV Hrvatske je izračunao da je došlo do povećanja prijeđenih kilometara po osobi za 7 posto, 700 km više su vozači prošli prošle godine nego godinu ranije. Iz Uprave za granicu dobili smo podatak da je došlo do povećanja izlaska i ulaska preko granica Hrvatske, dakle vozila s inozemnim registracijama, za 33.2 posto. 37 milijuna tih vozila je zabilježeno, to je značajno povećanje prometa, ulaska i izlaska stranih vozila s i u teritorij RH. Uspjeli smo u tomu imati trend koji je, kazao bih, na razini kojom možemo postići cilj i prepoloviti broj poginulih do 2030. Nije dovoljno samo ono što radi policija, jer je ona represivni sustav, ali najviše ulaže i u prevenciju i edukaciju. Pokušavamo napraviti što je moguće više kako bi sve ono što je nama jasno i što mislimo da je bitno za naše građane dospjelo među njih. Otvoreni smo za sve ideje i mijenjanje pravila, poručio je Božinović.
- U našem mandatu od šest godina pet puta smo mijenjali Zakon o sigurnosti prometa na cestama. To je segment rada u kojem nemamo nikakvo ograničenje. Dapače, jer sve promjene su polučile rezultate. Lani smo definirali i ozakonili i nove kategorije vozila, e-romobile, monocikle, Segwaye i slična vozila te su propisani uvjeti. Nismo htjeli čekati jer je vidljiv porast tih vozila na cestama i pločnicima, ne znam ni ja gdje se sve koriste. To je dobar primjer kako se brzo reagiralo. Uz više resursa i kapaciteta mogli bi više, jedno su želje, drugo mogućnosti. Imamo dovoljno stručnog kadra, ali RH je zemlja s malo stanovnika i uvijek je strah tu da se stvari ne rasloje. Nadam se da će i nakon našeg mandata ovaj sektor voditi ljudi sa sličnim ciljevima, MUP je u ovom segmentu, pa i drugima, vrlo transparentna i otvorena institucija. Kao resoru jednostavnije nam je pokrenuti inicijative, progurati rješenja na nacionalnoj razini koja su temeljena na znanosti i struci. Sjećamo se dvojbi oko povišenja novčanih kazni 2019. za najteže prekršaje te uveli privremeno oduzimanje vozila. Rezultati su pokazali i potvrdili narodnu mudrost da nekad jednostavno treba "opaliti po džepu", rekao je ministar.
- U tri godine pokazalo se da je došlo do smanjenja utvrđenih najtežih prekršaja za osam posto, 11 posto manje je prekršaja vožnje pod utjecajem alkohola, droge i lijekova. Došlo je do smanjenja prekršaja prekoračenja brzine izvan naseljenih mjesta za 34 posto, 25 posto više utvrđenih prekršaja tog tipa u naselju, a to je rezultat rada policije koja je represivnim aktivnostima, djelovanjem prema prekršiteljima i recidivistima, dovela do tih brojeva. Promatrajući ovih šest godina možemo konstatirati da je došlo do smanjenja ukupno utvrđenih prekršaja za šest posto. Ako nastavimo, ostvarit ćemo plan do 2030. Došlo je i do povećanja naplaćenih kazni, bez troškova postupka, za 58 posto. Naplatili smo 36 milijuna eura više nego u prethodnom razdoblju. To mora barem u jednom dijelu dati rezultat. Recidivisti koji su dva ili više puta kažnjavani, policija je od 1.8. 2019. oduzela više od 600 vozila, od čega su 72 temeljem sudske presude trajno oduzeta. Tu je bilo polemike, govorilo se o ustavnosti, no vidimo da je sve prošlo i daje rezultat. Kad se govori o kaznama neizbježno je pitanje imovinskog cenzusa kod određivanja visine. Dio europskih zemalja ima taj cenzus. To su zemlje koje spadaju u "zelenu" skupinu sigurnijih zemalja. I oko tog pitanja smo spremni razgovarati. Od Fakulteta prometnih znanosti zatražili smo analizu te prakse u zemljama koje ju imaju da vidimo možemo li je implementirati u Hrvatskoj. Ako ta analiza bude jasna i pokaže da je to put kojim treba ići, mi nećemo imati nikakvih problema s time. Ovo je složena materija. Nacionalni plan sigurnosti prometa na cestama je veoma važno oruđe. Ove godine imamo u planu deset znanstvenih projekata. Nastavljamo sa saniranjem opasnih mjesta te nabavom vozila i isporukama u 2023. 2021. u Zadru smo otvorili centralno ispisno mjesto za sve prekršaje. Digitalizacija procesa obrade i procesuiranja prekršaja podignuta je na visoku razinu, ubrzane su procedure te je povećana izvjesnost kazne. Od lipnja 2021. do 31.12.2022., u 18 mjeseci, obrađeno je automatiziranim putem i poslano poštom 430.826 predmeta, 90 posto su hrvatski građani, a deset posto stranci.
Želimo stvarati odgovorne i informirane sudionike u prometu, a kroz primjenu svih institucija, pa i oduzimanja vozila, želimo čvrsto opkoliti prekršitelje koji su okorjeli u tom ponašanju. Nastavljamo pratiti trendove, intervenirat ćemo u zakon bez ustručavanja ako bude trebalo, a sve s ciljem povećanja sigurnosti prometa na cestama, zaključio je Božinović.
NOVO 10:45 - Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture sljedeći je govornik.
- Izrazita mi je čast sudjelovati na skupu koji okuplja najbolje stručnjake. Prometna infrastruktura čini okosnicu gospodarskog i društvenog života. Pohvaljujem aktualnost teme, razvoj cestovne infrastrukture u kontekstu ulaska u Schengenski prostor.
Uklanjanjem graničnih kontrola s Italijom, Mađarskom i Slovenijom, imamo brojne benefite za cestovni promet koji je dominantan oblik prometa ljudi i prijevoza roba. Ulazak u Schengen i eurozonu predstavlja izazov. Fizičke granice definiraju i kulturološke navike. Dosad je prelazak granice bio popraćen usporavanjem prometnih tokova, informiranjem o pravilima u drugoj državi, veću usredotočenost cestu i uvjete na cesti, rekao je Mihotić pa nastavio.
- Više desetljeća provode se aktivnosti kako bi se unificirali prometni sutavi. Ipak, svjedočimo brojnim razlikama u prometnim pravilima, ograničenju brzine, tehničkim specifikacijama... Naša je uloga ubrzati prilagodbu i pružiti najveći sigurnost vozača. Drugi bitan aspekt je nepostojanje kontrole vozila. Sve buduće međudržavne granice provodit će se selektivno, analizom rizika potencijalnih prekršitelja. Ministarstvo će unaprijediti sustav inspekcijskih službi sa susjednim državama. Treći je aspekt informiranje korisnika autocesta IPS sustavima. Priprema za prekogranično informiranje o stanju na cestama u realnom vremenu počela je 2016. Projekt Crocodile vrijedan je 11 milijuna eura. Digitalizacijom cesta osigurat će se razmjena putnih informacija sa Slovenijom i Mađarskoj, uspostaviti nacionalna pristupna točka za razmjenu svih informacija, središnji centar za nadzor prometa na autocestama i centra za nadzor na državnim cestama. Sustav će biti završen u lipnju ove godine. Dodatni izazov je zatvoreni sustav naplate cestarina, ubrzavamo projekt beskontaktne naplate cestarine.
Hrvatskoj preostaje bolja integracija putem moderne infrastrukture. Svjedočimo projektima poput povezivanja juga gradnjom Pelješkog mosta, što je velika prekretnica. U tijeku je niz projekata u cestovnoj infrastrukturi. Najvažniji je dovršetak koridora 5c, kako bi se ostvario kontinuitet prometa, s mađarske strane se dovršava dionica Budimpešta - Osijek te do mosta na Svilaji, a i sa strane BiH nadamo se da će dovršiti svoju dionicu kako bi se koridor proveo do Luke Ploče. Mi imamo još pet kilometara od Belog Manastira do mađarske granice. U tijeku je dovršetak Istarskog ipsilona, nova dionica vrijedna je 200 milijuna eura.
Nakon tunela Učka povezat će cijelo istarsko područje na riječku obilaznicu u četiri trake, od Grobnika preko Rijeke do Istre. Luka Rijeka se povezuje novom brzom cestom D402, BiH osim ove poveznice s 5c se povezuje preko mosta Gradiška s Banja Lukom, sada se realizira pristupna cesta i čvor Okučani. Zagreb-Sisak je autocesta koja je pred dovršetkom, za oko godinu dana. Brza cesta Trogir - Split - Omiš u završnoj je fazi. To je projekt slične složenosti kao Pelješki most, jer je most preko Cetine izuzetan projekt, 1100 tona čelika stoji nad Cetinom. To su dvije zastrašujuće konzole, ali do kraja godine bit će pušten u promet. Podravski ipsilon je u pripremi i to ćemo realizirati.
10:30 - Konferenciju je otvorio glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.
- Ovo je peta konferencija o sigurnosti prometa. Važno je napomenuti da je 2019. konferencija proglašena najboljom u RH od strane struke s područja sigurnosti, to nas veseli. Smatramo da je uloga medija promicati pozitivne priče iz domene društveno političkog života. Cilj je utvrditi kako će se ulaskom u Schengen mijenjati pravila i navike ponašanja sudionika u prometu. Vjerujem da ćemo čuti koje se sve novosti planiraju. Svima želim ugodan dan i ugodan rad - rekao je.
Obratio se potom videovezom Antonio Avenoso, izvršni direktor Europskog vijeća sigurnosti prometa (ETSC).
- Čast mi je sudjelovati na ovoj prestižnoj konferenciji, žao mi je što vam se nisam mogao pridružiti u Zagrebu, ali nadam se da će to bi moguće iduće godine. Danas vas želim izvijestiti o tomu što se događa u Bruxellesu, što je u planu, ali i koja je uloga zemalja članica. ETSC okuplja 59 organizacija diljem Europe, u Hrvatskoj je to Fakultet prometnih znanosti. Radimo na niz projekata koji se tilu sigurnosti prometa, na prevenciji, vožnji bez alkohola, bez droga, primjerenoj brzini. 2021. na cestama EU poginulo je 19.823 ljudi. To je više od pedeset osoba po danu i to smatramo neprihvatljivo visokom brojkom koju moramo smanjiti.
Prisutan je trend pada broja smrti, no do 2020., a 2021. bilježimo porast. Značajan pad 2020. pripisujemo pandemiji i radu od kuće. Kada su mjere popustile, bilježimo porast smrti u prometu. Prosjek EU je pad od 31 posto. Norveška ima najveći pad, iznad 50 posto. Rumunjska ima najmanji pad od 12 posto, te Izrael od svega pet posto. Mortalitet u prometu najveći je u Rumunjskoj i Bugarskoj, a najniži u Norveškoj. Hrvatska ima 72 smrti u prometu na milijun stanovnika.
Brzina je najvažniji čimbenik. Želimo prepoloviti broj poginulih u prometu do 2030., ali i teško ozlijeđenih osoba. Infrastruktura i sigurnost cesta je također bitna. Brzina ostaje najvažniji čimbenik i uzrok prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama. Mjere se moraju poduzeti što prije, kako bi se osiguralo da se ovaj cilj može ostvariti. Inzistiramo na nacionalnim strategijama, razvoju nacionalnih ciljeva u skladu s ciljevima EU. Jako smo zainteresirani za zajednički angažman svih članica. Nužna je snažna i pravovremena legislativa, dok sustavi poput inteligentnih sustava za mjerenje brzine zasad nisu se pokazali toliko učinkovitima. Morat ćemo revidirati sustave sigurnosti vozila do 2030. Trebamo i bolji odgovor na nova osobna vozila poput električnih romobila koji su preplavili brojne zemlje i važan su čimbenik u prometu.
Što se infrastrukture tiče, moramo odrediti maksimalan broj magistralnih prometnica, ojačati infrastrukturu u urbanim i ruralnim sredinama te učiniti dovoljno kako bi se zaštitili biciklisti i pješaci koji su u porastu u post-Covid razdoblju. Želimo ograničenja brzina na svim cestama, nultu toleranciju na alkohol u prometu uz pomoć blokatora alkohola u vozilima, spriječiti vožnju pod utjecajem droga te postrožiti pravila za dobivanje vozačke dozvole. Ne želimo 0.5 ili 0.2 promila alkohola u krvi vozača, nego jasnu poruku - ako piješ, ne smiješ voziti. Droge su također važan faktor pri nesreća. Ključno je smanjiti i korištenje mobilnih uređaja u vožnji kao i drugih uređaja koji mogu ometati vožnju.
Što se vozačkih dozvola tiče, želimo uvesti postepene, gradacijske vozačke dozvole i minimalni standard koji mora uključivati sustav GDE Matrix. Također, nismo za smanjivanje dobne granice za vozače. Legislativa mora biti usklađena u svim zemljama, a bez obzira iz koje je netko zemlje mora poštovati prometne propise druge zemlje u kojoj se nađe. Pokrenuli smo projekt razmjene iskustava u kojem sudjeluje 12 zemalja, od kojih je šest među onima s najvećim problemima. Želimo osigurati da se profesionalci iz tih zemalja organiziraju i rade zajedno na poboljšanju sigurnosti prometa. Taj program nastavit ćemo do 2025., sada ćemo uključiti ukupno 18 zemalja te provesti nacionalne radionice, studijske seminare, posjete razvijenijim zemljama u pogledu prometa, a u provedbu programa od 2023. i 2025. bit će uključena i Hrvatska.
Peta konferencija Jutarnjeg lista "Sigurnost cestovnog prometa", koja će se održati u utorak, 21. veljače, s početkom u 10 sati u zagrebačkom hotelu Hilton Garden Inn na Radničkoj cesti, bavit će se pitanjem sigurnosti u prometu, a posebno ulaskom Republike Hrvatske u schengenski prostor i europodručje, kao i strateškim infrastrukturnim projektima u cestovnom prometu poput Pelješkog mosta i drugih.
Ovu temu određuje i naziv ovogodišnje konferencije "Schengen, uvođenje eura i strateški prometni projekti Hrvatske", a cilj joj je utvrditi kako će se ulaskom Hrvatske u Schengen za sve sudionike u prometu mijenjati pravila postupanja i navike ponašanja te koji su prometni projekti od nacionalnog interesa za Hrvatsku.
Konferencija će usto pokušati odgovoriti i razjasniti niz stručnih i znanstvenih pitanja iz područja tehničkih znanosti, psihologije, prometne i ekonomske politike s naglaskom na rast BDP-a i stabilnost hrvatske ekonomije, propusnoj moći na pojedinim dionicama cesta, nadzor i kontrolu prometa, prijevoz putnika i roba, kao i koje su to aktivnosti Vlade RH koje su tome prethodile, te koji su daljnji koraci u unapređenju prometnog sustava kako bi se stupanj sigurnosti svih sudionika cestovnog prometa povećao te bio na razini najrazvijenijih zemalja Europske unije.
Podsjećamo, 2019. godine konferenciju Jutarnjeg lista "Sigurnost cestovnog prometa" sigurnosni su stručnjaci ocijenili najboljom iz područja sigurnosti, a svaka naša sljedeća konferencija imala je širok odjek u javnosti, kako onoj stručnoj tako i onoj široj, i prisustvovale su joj sve relevantne institucije, stručnjaci iz područja prometa, kao i organizacije i udruge koje se bave prometnom problematikom.
Na ovogodišnjoj konferenciji, čiji je glavni partner Ministarstvo unutarnjih poslova, sudjelovat će i Antonio Avenoso, izvršni direktor Europskog vijeća za sigurnost prometa u Bruxellesu, koji će biti jedan od uvodnih govornika. Nazočnima će se u obratiti i Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, Tomislav Mihotić, državni tajnik u ministarstvu prometa, infrastrukture i mora, te Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
Josip Mataija, voditelj Službe za prometnu policiju Ravnateljstva policije, održat će prezentaciju o prikazu stanja sigurnosti cestovnog prometa. Mr. sc. Josip Lopižić, predsjednik Hrvatskog psihološkog društva, održat će prezentaciju na temu "Kako se ulaskom Hrvatske u Schengen utječe na navike i ponašanje vozača u cestovnom prometu", a Croatia osiguranje prezentaciju "Nova LAQO inovacija – Praćenje emisija CO2" .
AKD će prikazati prezentaciju "Rješenja za učinkovito upravljanje prometnim sustavima: digitalna tranzicija te podatkovna kultura kroz napredne i sigurne tehnologije". Dr. sc. Goran Pejić, predsjednik Uprave Centra za vozila Hrvatske, održat će prezentaciju "Povezanost stanja voznog parka s prometnim nesrećama". Potom slijedi videoprezentacija HŽ Infrastrukture "Vlak je uvijek brži".
Od 12.25 do 13.10 sati održat će se panel-rasprava na temu "Strateški prometni cestovni projekti Hrvatske", u kojoj će sudjelovati Marko Šoštarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu, Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, dr. sc. Boris Huzjan, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta, te Dario Silić, predsjednik Uprave Bine Istra.
Konferencija će biti vidljiva i putem svih digitalnih kanala s prijenosom uživo.