Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za novinare te iznio nove podatke vezane uz koronavirus u Hrvatskoj.
U posljednja 24 sata zabilježeno je 1098 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 5794. Među njima je 2251 pacijent na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 194 pacijenta. Preminulo je 38 osoba. U samoizolaciji je trenutno 18 277 osoba.
Među preminulima i dalje dominiraju komorbiditeti. Prosjek godina umrlih je 74,6 a tri su osobe preminule u dobi od 58 godina i njihova smrt je bila povezana s malignim bolestima.
Po incidenciji smo na 14. mjestu zemalja EU
Krunoslav Capak je izvijestio o incidenciji i usporedbi Hrvatske s drugim europskim zemljama kada je riječ o koronavirusu.
- Prije tjedan dana smo imali 1170 novih slučajeva i 5631 testiranja. 25.12. smo imali 1643 novooboljela od 6164 testiranih. Mi smo 27.11. imali 4.080 novooboljelih u jednom danu. Trenutna 14-dnevna incidencija na 100.000 stanovnika je 351,8 i na 14. smo mjestu od 27 zemalja EU, na sredini. 27.11. smo imali incidenciju 974 i bili smo na 26. mjestu. Udio pozitivnih testova nam pada u zadnjih nekoliko tjedana i sada smo na 20,7 prosječno u tjedan dana, to je udio pozitivnih testova u ukupno testiranima. Ukupna stopa smrtnosti na milijun stanovnika je 1032,9, što nas stavlja na 20. mjesto od 27 zemalja EU. U Hrvatskoj smo do jučer u 19 sati cijepili 24.985 ljudi. Posebno bih spomenuo Sisačko-moslavačku županiju gdje smo od 27.12. do jučer navečer cijepili gotovo 3.000 ljudi, njih 2957.
Beroš: 'Bez obzira na dobre elemente, nema mjesta popuštanju'
Ministar Beroš se osvrnuo na bolnički sustav.
- Najveći broj hospitaliziranih smo imali 21.12., 2.956. Danas ih je 2251, znači u 18 dana je manji broj za više od 700. Najveći broj bolesnika na respiratorima bio je 19.12., njih 306, a danas ih je 194. Najviše dnevno zaprimljenih bolesnika je bio 12.12., njih 383, a danas je zaprimljeno 215 osoba u bolnice. I broj preminulih je danas nešto manji, što je sukladno očekivanjima. Sve to skupa ukazuje na smanjenje širenja infekcije, što je posljedica odgovornog ponašanja građana, ali nema mjesta opuštanju, i dalje moramo biti oprezni. Ovaj virus je nepoznati protivnik, spominju se i mutacije, a svugdje u okruženju broj zaraženih raste. Nikako nema mjesta popuštanju bez obzira na dobre elemente, rekao je Beroš.
Božinović: 'Nema popuštanja mjera'
Davor Božinović se osvrnuo na povoljniju situaciju, no istaknuo kako nema utemeljenja za popuštanje mjera.
- U europskom okruženju je nagli rast broja novozaraženih pa smo zaključili da nema utemeljenja za popuštanje mjera koje su sada na snazi. Sve te mjere će se današnjim novim odlukama produžiti i ostati na snazi do 31.1. Radi se o odluci o nužnim epidemiološkim mjerama: ograničenje okupljanja, odluci o radu trgovina i o javnom prijevozu. Činjenica je da ulazimo u najhladnije razdoblje godine koje zbog boravka u zatvorenom može utjecati na brzinu širenja virusa pa moramo biti svjesni rizika.
Božinović je odgovorio na pitanje koje su brojke potrebne za popuštanje mjera?
- Radi se o cijelom nizu faktora. Mi imamo pozitivne trendove ali još visoke brojke. Još uvijek ne možemo podvući crtu iza posljedica povećanog okupljanja tijekom blagdana, ali i vezano za potrese. Morali smo uzeti u obzir i činjenicu da onaj dio koji smo dogovorili s HUP-om, HGK-om, sindikatima, o korištenju godišnjih odmora, taj dio završava ovaj vikend. Od ponedjeljka možemo očekivati veće kretanje ljudi. To će povećati mobilnost. Razgovarat ćemo o tome što s nastavkom školske godine. Uzeli smo nekoliko čimbenika u razmatranje. Ukinuli smo i odluku o zabrani napuštanja županija. Ono što epidemiologe brine je situacija u Europi. Zemlje koje imaju oštrije mjere od nas trenutno imaju rast koji je veoma brz. Ima zemalja koje su prije 10-ak dana imale 700 novozaraženih dnevno, sad imaju 7.000. Sve to smo uzeli u obzir tako da, to bi bila naša utemeljenja u promišljanju, kaže Božinović.
- Mi jesmo razgovarali o popuštanju nekih mjera i pripremljen je okvirni prijedlog toga, ali situacija se brzo mijenja i u međuvremenu smo imali nepredviđene situacije kao potres i novi sojevi virusa koji su virulentniji, jako je teško držati se tog tzv. semafora. Treba reći je da smo još iznad prvog cut-off pointa o kojem smo razgovarali, a to bi bilo 14 dana niže incidencije od 300 na 100.000 stanovnika. Mi to još nismo dosegnuli, rekao je Capak i dodao da je većina europskih zemalja daleko od toga te da utemeljenje na brojkama i dalje stoji.
Situacija u Sisačko-moslavačkoj županiji
- U Sisačko-moslavačkoj županiji su ljudi došli pomoći, bilo je puno situacija gdje se nisu mogli pridržavati mjera. I dalje je to teško organizirati, u prihvatnim centrima... Imamo situaciju koja je teška, a ova situacija o zemljama u okruženju nas dodatno brine. Velika Britanija ima oko 50.000 novooboljelih dnevno, uveli su gotovo potpuni lockdown. Njemačka je jučer zadržala svoje mjere od ranije. Slovenija ima strože mjere i ogromne brojke, veliki broj umrlih, Češka isto tako... Ne smijemo zaboraviti da smo prije samo tri tjedna imali vrlo tešku situaciju s punjenjem bolničkog sustava, premještanjem respiratora i takvu situaciju moramo spriječiti ubuduće, kaže Capak i dodaje:
- Imamo zabilježen povećan broj slučajeva u toj županiji. Naravno da to sada jest posljedica potresa, ali ovdje se radi o domu za starije, o hitnim službama koje su bile na licu mjesta. Danas je u toj županiji 60 novooboljelih. Radi se sve da se pokrije ta situacija, jučer je tamo cijepljeno više od 1000 ljudi. Ogromne količine brzih antigenskih testova smo isto uputili na teren i oni se kontinuirano provode. - Volonterima su na raspolaganju brzi antigenski testovi prije povratka u matične županije a svi znaju kako se čuvati. Situacija potresa i spašavanja ljudi je rizična za širenje infekcije, došlo je do mnogih bliskih kontakata, ali mi se nadamo da s uvedenim mjerama, testiranjem i cijepljenjem možemo držati to pod kontrolom, rekao je Capak.
Novi soj ne uzrokuje težu kliničku sliku
Prof. Markotić se osvrnula na novi soj virusa.
- Pored svega ovoga tu su i nove mutacije virusa koje se puno brže šire, čak i do 70%. Nitko ne zna kako će se sve odvijati sa širenjem tih varijanti. Informacije koje su jučer rečene na znanstvenoj platformi je da se sad preporučuje što više sekvenciranja različitih pozitivnih uzoraka. Za sada je Malta detektirala tri takve situacije, Finska 16, Švedska 17, Portugal ukupno 34, Belgija 4, Irska čak 147... Oni za sada čini se ne uzrokuju težu kliničku sliku, ali znamo da, što su veće brojke i brže se širi, veća je šansa da će virus pogoditi ljude s komorbiditetima, a onda to rezultira i visokom smrtnošću i većeg broja ljudi u bolnicama. Iznimno moramo biti oprezni, rekla je Markotić.
Mogu li se profesionalni sportaši cijepiti prije opće populacije?
- Imamo razrađene prioritete. Ako budemo imali dovoljno cjepiva, a to je moguće, uskoro nam dolazi cjepivo od Moderne i Astra Zenece, onda ćemo i o tome razgovarati i modificirati neke prioritete. Plan je već modificirati zbog situacije u Sisačko-moslavačkoj županiji. Najavljujem da će prva tranša Moderne koja stigne u RH biti kompletno upućena tamo, rekao je Capak.
Beroš: 'Svjesni smo problema infektivnog otpada'
Ministar Beroš se osvrnuo na infektivni otpad kod covid bolnica.
- Svjesni smo problema infektivnog otpada, sazvao sam nekoliko sastanaka. Jedan je u utorak ili srijedu. Zdravstvene ustanove proizvode veće količine medicinskog otpada. Preko 50% volumena se producira više nego ranije, u KB Dubrava je to 3 tone dnevno, 100-tinjak tona mjesečno. Moramo sudjelovati u rješavanju problema, iako je to primarno u domeni Ministarstva gospodarstva. Ne nudi nam se previše rješenja. Moramo tražiti privremena i dugotrajna rješenja. U okolnim zemljama imaju iste probleme. Ili ćemo naći mjesta skladištenja otpada na drugom lokalitetu što je drugi problem, ali to nije dugotrajno rješenje, ili će biti eliminacija tj. spaljivanje tog otpada. Spalionica opasnog otpada u RH nema pa moramo tražiti alternativne načine. Spominje se spaljivanje na jednoj lokaciji ali to nije jednostavna odluka i sada nije sukladna zakonima i pravilnicima. Izmjene zakona traju određeni period pa ćemo do utorka ili srijede naći nekakvo rješenje za eliminaciju tog infektivnog otpada. Kada je riječ o dugotrajnom rješenju razmišljali smo o tome da bi svaka bolnica trebala imati uređaj za zbrinjavanje takvog otpada. Potpuno smo svjesni da problem postoji ali i u KB Dubrava i u Infektivnoj rade sve da bi to skladištenje bilo adekvatno i da ne bi bilo opasno za okolinu i širenje infekcije, rekao je Beroš.
Božinović se osvrnuo na povratak djece u škole.
- To nikad nije bila odluka Stožera već postoji posebno povjerenstvo u Ministarstvu obrazovanja. O tome se raspravlja na Vladi, kad budemo imali nešto konkretno, sigurno će Ministar Fuchs obavijestiti javnost ali to su razgovori koji su već krenuli, rekao je Božinović.
Capak otkrio koliko nam doza cjepiva stiže u prvom kvartalu godine
Na pitanje novinara Jutarnjeg lista o situaciji s dozama cjepiva u Hrvatskoj odgovorio je Krunoslav Capak. Osvrnuo se i na situaciju u kojoj se čini da neke zemlje nisu zadovoljne jer dobivaju manje od planiranog.
- Zemlje EU su povjerile pregovore EK. Je li netko s time zadovoljan što je EK postigla, to je pitanje. Mi kao mala zemlja sigurno bez pomoći Komisije ne bismo dobili ove količine cjepiva jer i inače prilikom nabave cjepiva imamo s time problema. Malo smo tržište, veliki igrači uvijek prije nas dobiju veće količine. Propisi kažu da sve mora biti na hrvatskom jeziku na kutijama, velikim proizvođačima se to ne isplati, ponude cjepivo s kratkim rokom trajanja... Uvijek smo se morali snalaziti. Mislimo da je za nas povoljno što je pregovore s proizvođačima provodila EK. Dobili smo ravnomjerni broj doza. Neke zemlje koje su išle u direktne pregovore su uspjele dobiti veće količine u prvim tranšama pa se ljudi pitaju bi li dobili više da su išli u individualne pregovore. Mi smo sada dio familije EU i trebamo solidarno s njima dijeliti. pregovori su završili dobro i dobivene su dobre količine cjepiva. Bilo bi dobro da su početne doze veće. Imali smo obećanja ali Astra Zeneca se još nije registrirala, a to nije bilo predvidivo. Mi ćemo dobiti u prvom kvartalu 170.000 doza Pfizerovog, 52.000 doza Moderninog i ako se registrira, 1,7 milijuna doza Astra Zenecinog cjepiva, rekao je Capak.
Na kraju je Capak govorio i o odjeku cijepljenja članova stožera, kao i ministara Vlade i predsjednika RH pred kamerama.
- Mislim da je cijepljenje ministara i predsjednika države nakon cijepljenja članova Stožera završilo dobro i odigralo svoju ulogu. Htjeli smo građanima pokazati da se radi o sigurnom cjepivu. Da li je to moglo biti drukčije organizirano ja to ne mogu reći, ali bio je dogovor da mislimo da je vrijeme za to. S odjecima toga možemo i trebamo biti zadovoljni, rekao je Capak.