Točno je, početkom kolovoza u ime Milijana Brkića podnio sam žalbu na odluku Visoke policijske škole o uvjetnom poništenju njegova završnog rada. Za razliku od ranijeg postupka kad smo se na odluku Visoke policijske škole žalili izravno Upravnom sudu, ovoga puta žalbu smo podnijeli dekanu Visoke policijske škole, a ako ne budemo zadovoljni dekanovom odlukom, žalit ćemo se Upravnom sudu - potvrdio nam je prošli tjedan odvjetnik Milijana Brkića, Ivo Farčić.
Zakonska pretpostavka
- Među argumentima koje smo naveli u žalbi ključan je taj da 2011., u vrijeme kad je Milijan Brkić obranio diplomski rad, nisu postojale materijalno-pravne pretpostavke koje bi definirale što je to plagiranje završnog diplomskog rada - rekao je dalje Farčić.
Drži li, međutim, vodu Farčićeva teza da u vrijeme kad je Brkić diplomirao nije postojala zakonska zabrana plagiranja diplomskih radova?
U to vrijeme, a i danas na snazi je Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Taj je Zakon u primjeni od 2003. U 82. članku stavku 3 toga zakona stoji sljedeća odredba: “Akademski ili stručni naziv ili stupanj oduzimaju se ako se utvrdi da je stečen protivno propisanom uvjetima za njegovo stjecanje, grubim kršenjem pravila studija, ili na temelju doktorskog rada (disertacije) koji je plagijat, ili krivotvorina”.
Pogreška
Dakle, u razdoblju kad je Milijan Brkić pisao svoj završni rad, spomenuti zakon i citirana odredba bili su na snazi već punih osam godina. Visoka policijska škola morala je postupak ocjene Brkićeva završnog rada ponoviti ne zato što u vrijeme kad je pisan i obranjen nije postojala odredba koja je zabranjivala plagiranje, nego zato što je u ožujku 2014. prilikom donošenja odluke o poništenju Brkićeva i još 18 završnih radova napravila proceduralnu pogrešku. Da je gore citirani članak 82. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju relevantan za slučaj Brkić, konstatirano je i u prvostupanjskoj sudskoj presudi sutkinje zagrebačkog Upravnog suda, Tamare Bogdanović, iz ljeta prošle godine, kao i u pravomoćnoj presudi Visokog upravnog suda s početka ove godine.
Milijan Brkić i njegov odvjetnik, međutim, imaju svoje tumačenje te zakonske odredbe. Odvjetnik Ivo Farčić, tvrdi da se ona ne može odnositi na slučaj Milijana Brkića, jer se njome izričito zabranjuje plagiranje samo doktorskih disertacija, dok se akademski stručni radovi nižeg ranga o toj odredbi ne spominju. Znači li to da je dozvoljeno i zakonito prepisati tuđi diplomski rad, upitali smo Farčića.
- Nije dozvoljena kriva primjena Zakona, pogotovo ne unutar MUP-a - odgovoorio je.
Sudski postupci
Od Ravnateljstva policije zatražili smo puni tekst odluke Visoke policijske škole o uvjetnom poništenju diplomskog rada Milijana Brkića kako bismo vidjeli koliki stupanj plagiranja tuđeg rada je ustanovljen u ponovljenom postupku.
Iz policije su nam, međutim, odbili dati obrazloženje odluke. Potvrdili su samo to da je u Brkićevom slučaju odlučeno o uvjetnom oduzimanju diplome, što znači da mu se diploma neće trajno oduzeti ako u roku od godine dana “ispuni zahtjevane obaveze”. Kazali su da nam ne mogu dostaviti integralni tekst odluke jer bi se time “izložili opasnosti utjecaja na konačnost privremene mjere i sudske postupke koji su u tijeku”.
Nejasno je, međutim, na koje sudske postupke u policiji misle, jer nam je glasnogovornica Upravnog suda u Zagrebu Tamara Bogdanović kazala da Upravni sud do sad nije zaprimio nikakvu žalbu Milijana Brkića na novu odluku Visoke policijske škole.
I sam Brkićev odvjetnik nam je uostalom otvrdio da je ovaj put žalbu uputio dekanu Policijske akademije, te da će se sudu, ustreba li, žaliti tek kasnije.
U ranijem postupku poništenja diplomskog rada Milijana Brkića okončanom u ožujku 2014., utvrđeno je kako je 70 posto rada prepisano od policajca Stanka Tomića koji je diplomirao dvije godine prije Brkića.
Stručno vijeće Visoke policijske škole u ponovljenom je postupku, međutim, utvrdilo da je Brkić učinio lakšu povredu pravila studiranja jer se prema Pravilniku Visoke policijske škole kojeg smo temeljito proučili, mjera uvjetnog oduzimanja diplome izriče za lakši oblik nepravilnosti u studiranju. A evo kako Pravilnik o postupku oduzimanja akademskog ili stručnog naziva Visoke policijske škole u članku 10. definira što je to lakši oblik nepravilnosti. “Lakši oblik nepravilnosti između ostalog postoji ako je rad na temelju kojeg je stečen stručni naziv u više odlomaka krivotvoren ili preuzet iz tuđeg rada (plagiran).
Diploma se, prema istom Pravilniku oduzima bezuvjetno, dakle bez mogućnosti da prijestupnik na toj policijskoj školi ponovo diplomira, ako se ustanovi teža nepravilnost u studiranju. Evo kako Pravilnik Visoke policijske škole u članku 9 definira što je to teška nepravilnost u studiranju.
Plagirao pasuse
“Teška nepravilnost, između ostalog postoji, ako je rad koji je neophodan za stjecanje stručnog naziva u cjelini ili značajnom dijelu krivotvoren, ili preuzet iz tuđeg rada (plagiran)”.
Dakle, Stručno vijeće Visoke policijske škole u ponovljenom je ispitivanju Brkićevog diplomskog rada ustanovilo - ili da je Brkić plagirao tek poneki pasus svog diplomskog rada, dakle znatno manje nego što je utvrđeno u prvom postupku, ili je ponovo ustanovilo da je prepisao čak 70 posto rada, ali je nekim čudom to proglasilo lakšim oblikom nepravilnosti. Kako god bilo, Visoka policijska škola i Ravnateljstvo policije odlučili su o tome šutjeti.
Pravilnik Visoke policijske škole
Teška nepravilnost
čl 9. Teška nepravilnost između ostalog postoji ako je rad potreban za stjecanje stručnog naziva u cjelili i značajom dijelu krovotvoren.
Ako je utvrđena teška nepravilnost i potpuna odgovornost osobe, oduzet će joj se stručni naziv
Lakša nepravilnost
čl. 10 Lakši oblik nepravilnosti između ostalog postoji ako je rad na temelju kojeg je stečen stručni naziv u više odlomaka krivotvoren ili preuzet iz tuđeg rada (plagiran).
Ako je utvrđeno da se radi o lakšem obliku nepravilnosti, može se predložiti uvjetno oduzimanje stručnog naziva koje se neće izvršiti ako osoba u roku koji ne može biti duži od jedne godine ispuni dodatne obaveze vezane uz studiranje.
Visoka policijska škola ponovila je postupak ocjene završnog rada i Roberta Ljutića, Bandićevog tjelohranitelja kojem je u ožujku 2014. kad i Brkiću poništena diploma jer je ustanovljeno da je prepisao nešto više od 90 posto rada.
Ni on se nije mirio s tom odlukom pa je podnio tužbu Upravnom sudu. Visoki upravni sud je odluku iz 2014. ukinuo, kao i u Brkićevom slučaju iz proceduralnih razloga. Visoka policijska škola ove je godine ponovila postupak provjere Ljutićevog diplomskog rada te ustanovila tešku povredu pravila studiranja i bezuvjetno mu oduzela diplomu.
Za razliku od Brkića, više neće imati priliku ponovno obraniti diplomski rad u toj školi. U policiji su nam, međutim, i u njegovu slučaju odbili objasniti što su ustanovili u ponovljenom postupku.