U hrvatskim rodilištima prošle se godine rodilo oko 37.500 djece - najmanje otkad se vode statistike i oko 2000 djece manje nego 2014. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa jučer je objavio podatak temeljen na prijavama poroda iz bolnica prema kojem je lani rođeno tek 37.241 dijete. No, napominju da bi broj ipak mogao biti nešto veći jer procjenjuju da za oko 400 poroda nisu dostavljene prijave.
Podatak da je broj živorođene djece prošle godine jedva prešao 37.000 jučer je neugodno iznenadio stručnu javnost. Naime, preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku govorili su o 38.142 djece rođene u 2015. i već su ti podaci, prema kojima bi broj novorođenih prvi put pao ispod 39.000 - smatrani katastrofalnima za demografsku sliku Hrvatske. Pad na tek nešto više od 37.000 doista nije očekivao nitko.
Šutnja u ministarstvu
- U demografskim projekcijama predviđali smo da bi do takvog pada, ako se ništa bitno ne promijeni, moglo doći tek u idućem desetljeću. Eurostatove su projekcije pak govorile da do 2020. broj rođenih neće pasti ispod 40.000. Pad je, očito, mnogo brži. Nastave li se trendovi ovim tempom, već na sljedećem popisu stanovništva Hrvatska će imati manje od četiri milijuna stanovnika - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
U Hrvatskoj već godinama umire desetak tisuća više osoba nego što ih se rađa. Tijekom krize ozbiljno je pojačano i iseljavanje, osobito mladih s obiteljima, a broj umrlih i dalje je stabilan. Prema podacima DZS-a, u samo četiri godine - od sredine 2011. do sredine 2015. - broj stanovnika Hrvatske smanjio se za 70.000. A i ti su podaci, kažu stručnjaci, optimistični jer službena statistika ne uspijeva zahvatiti stvaran broj iseljenika.
- Dakle, krajnji je rok da Hrvatska donese obiteljsku politiku, bilo kakvu, jer je bilo kakva bolja od nikakve - poručuje dr. Čipin, jedan od autora Obiteljske politike koja već godinu dana stoji u ladicama Ministarstva socijalne politike, iako su je i prošla i sadašnja vladajuća garnitura ocijenile iznimno kvalitetnom. No, ne provode je jer je - skupa.
- Svaka je demografska i obiteljska politika skupa. Ako je nama preskupa - u redu. Onda prestanimo kukati i jadikovati nad poraznim brojkama i priznajmo da ne činimo ništa i da se naši mladi ljudi zapravo ponašaju racionalno: nemaju posla, nemaju potporu države, ne mogu riješiti stambeno pitanje i ne vide da će se to uskoro promijeniti, stoga nemaju djecu i odlaze u inozemstvo - kaže dr. Čipin.
Hoće li i kada donijeti Obiteljsku politiku, hoće li i kada uvesti barem obećanih tisuću eura jednokratne naknade za rođenje djeteta i gdje se zagubilo obećanje o izjednačavanju rodiljne i roditeljske naknade s punom plaćom i za drugih šest mjeseci dopusta, u Ministarstvu socijalne politike i mladih Bernardice Juretić jučer nisu odgovorili.
A pad broja novorođene djece zabilježen je u gotovo cijeloj Hrvatskoj: od 32 zdravstvene ustanove u kojima je lani bilo rođene djece, povećanje broja zabilježeno je u samo četiri: Čakovcu (rast od četiri posto), Varaždinu (rast od jedan posto), zagrebačkom KB Merkuru (rast od tri posto) te privatnom rodilištu Podobnik u kojem se lani rodilo 329 djece, 27 više nego u 2014.
Knin negativni rekorder
- Petrova bolnica, kao najveće rodilište u državi, prošle je godina prvi put u povijesti imala manje od 4000 poroda. Ovakav dramatični pad novorođene djece, uz istovremeno iseljavanje mladih i rast ili stagnaciju broja umrlih, katastrofa je za državu s ovako malim brojem stanovnika i mora biti državni problem broj jedan. Sve ostalo o čemu danima raspravljamo bespredmetno je u svjetlu ovih podataka - kaže dr. Slavko Orešković, predstojnik Klinike za ženske boelsti i porode u zagrebačkoj Petrovoj ulici.
U toj se bolnici, kaže dr. Orešković, godinama rađalo od 5000 do 5500 djece, da bi broj lagano padao i zaustavio se na oko 4500 djece.
- Ovakav pad doista nismo očekivali - zaključuje.
Smanjenje broja živorođene djece za otprilike 10 posto imaju i zagrebačke bolnice Sveti Duh i Sestre milosrdnice.
Najveći postotni pad novorođene djece zabilježen je u Kninu u kojem se broj rođenih u samo jednoj godini smanjio za četvrtinu (broj živorođenih pao je sa 191 u 2014. na 145 u 2015.), zatim Ogulinu (pad od 20 posto), Metkoviću i Šibeniku (pad po 14 posto), Vinkovcima (13 posto), Zaboku (12 posto)...
Paralelno, u hrvatskim bolnicama lani su obavljena 2992 pobačaja na zahtjev žene, što je stotinjak manje nego godinu prije. Hrvatska je država s najmanjom stopom legalno induciranih abortusa na 1000 živorođene djece u Europskoj uniji, a broj abortusa konstantno pada u zadnjih 20-ak godina: 1995. su u Hrvatskoj obavljena 14.282 pobačaja. Većina žena koje se odlučuju na abortus, njih 56 posto, starije su od 30 godina, a veliki dio njih već ima dvoje djece.