Slučaj napadača na pripadnike HGSS-a na Platku iznova pokazuje da hrvatska policija, koja je prva i ključna karika u lancu sankcioniranja nezakonitosti, nasilničko ponašanje poput udarca nogom u glavu žrtve oborene na tlo tretira blago - tek kao prekršaj, a ne kao kazneno djelo.
Ni ostala državna tijela u lancu progona ovog oblika ponašanja, državno odvjetništvo i sudovi, kako pokazuje niz primjera iz prakse, ne postupaju ništa bolje - spremni su ozbiljne i opasne oblike nasilja tretirati tek kao prekršaje. A za prekršaje se u Hrvatskoj dosuđuju smiješno niske prekršajne kazne od par stotina kuna ili uvjetne zatvorske kazne, najčešće od mjesec dana.
Nevladine udruge, mediji i pravobranitelji već godinama upozoravaju da policija i sudovi teške oblike obiteljskog nasilja koji imaju obilježja kaznenog djela tretiraju tek kao prekršaje. Zadnji takav slučaj procurio je u javnost u siječnju ove godine - sin poznatog zagrebačkog slikara je pijan u jutarnjim satima izmlatio suprugu, zatim i majku, i sve to pred očima dvoje djece, a osuđen je tek za prekršaj i kažnjen uvjetnom zatvorskom kaznom od tri mjeseca.
Istu vrstu preblagog postupanja policija, ali i DORH i sudovi uporno pokazuju i kad je riječ o zločinima iz mržnje, odnosno o napadu koji je motiviran vjerskom, rasnom, nacionalnom, spolnom ili rodnom orijentacijom žrtve. Da policija, državno odvjetništvo i sudovi u Hrvatskoj unatoč zakonskim izmjenama, propisanim protokolima i edukacijama ne odustaju od pogrešnog tretiranja primjerice zločina iz mržnje kao prekršaja, a ne kao kaznenog djela, najbolje ilustriraju slučajevi Pavle Sabalić koji se dogodio 2010. te Viktora Zahtile i Gorana Koletića iz 2016.
I Sabalić i dvojac Zahtila - Koletić su žrtve fizičkog nasilja koje je motivirano njihovom seksualnom orijentacijom. Slučajevi su se dogodili u razmaku od šest i pol godina, ali policija, sudovi i državno odvjetništvo su unatoč zakonskim promjenama i kampanjama osvješćivanja te vrste nasilja ipak postupili jednako - protuzakonito.
Slučaj Sabalić
Podsjetimo, Pavlu Sabalić je u siječnju 2010. muškarac brutalno fizički napao na izlasku iz noćnog kluba samo zato što je te večeri odbila njegovo udvaranje kazavši mu da je lezbijka. Napadač ju je izudarao šakama, obasipajući je salvom homofobnih uvreda. Zbog nanesenih je ozljeda završila u bolnici, a napad koji je očito motiviran mržnjom zbog njezine seksualne orijentacije policija je prijavila kao prekršaj - remećenja javnog reda i mira.
Prekršajni sud je nasilnika kaznio s 300 kuna. Pavla Sabalić je podnijela kaznenu prijavu za zločin iz mržnje, ali su je svi u lancu - državno odvjetništvo i sudovi - odbili, tvrdeći da je napad na nju već prekršajno presuđen i da se po načelu "ne bis in idem" ne može dva puta suditi za isto djelo. Obratila se tužbom Ustavnom sudu, ali je i on njezinu tužbu odbio.
Podnijela je potom tužbu Europskom sudu za ljudska prava i taj je sud u siječnju 2021. donio presudu "Sabalić protiv Hrvatske", u kojoj je konstatirano da je Hrvatska u njezinu slučaju prekrila zabranu nečovječnog postupanja i mučenja zbog njezine seksualne orijentacije. Isti mučni put s hrvatskom policijom, državnim odvjetništvom i sudovima prošao je gej par, Viktor Zahtila i Goran Koletić.
Napadnuti su u noći 7. svibnja 2016. na ulici u središtu Zagreba samo zato što su hodali zagrljeni i razmjenjivali nježnosti. Uz salvu homofobnih uvreda i prijetnji na njih su nasrnuli djevojka i dvojica mladića. Tukli su ih šakama, oborili na pod i cipelarili. I taj je napad policija okarakterizirala kao prekršaj remećenja javnog reda i mira, sud ih je osudio na mjesec dana zatvora, uvjetno. I Općinsko državno odvjetništvo i sudovi odbili su Zahtilinu i Koletićevu kaznenu prijavu za kazneno djelo zločina iz mržnje uz obrazloženje da su počinitelji već prekršajno kažnjeni za to djelo i da se za isto djelo ne može dva puta biti suđen.
Promjena smjera
Da se stvari ipak mijenjaju pokazuje presuda Ustavnog suda objavljena ovaj tjedan, o kojoj je Jutarnji list izvijestio u jučerašnjem izdanju. Ustavni je sud usvojio ustavnu tužbu Viktora Zahtile i njegova partnera, koji smatraju da su hrvatska državna tijela prekršila njihova ustavna prava jer nisu odgovarajuće reagirala na nasilje prema njima koje je bilo motivirano homofobnom mržnjom. Identičnu ustavnu tužbu Pavle Sabalić Ustavni je sud nekoliko godina ranije glatko odbio. Zahtilu i njegova partnera zastupale su odvjetnice Natalija Labavić i Ana Bandalo, koje su zastupale i Pavlu Sabalić.
Europske preporuke
"I sami smo ugodno iznenađeni tom odlukom. Ovo je prva odluka Ustavnoga suda u kojoj taj sud kaže da nadležna tijela u slučaju sumnje na zločin iz mržnje moraju provesti temeljitu kaznenu istragu te da presuda za prekršaj ne isključuje i kazneni postupak za isto djelo", kazala nam je odvjetnica Natalija Labavić. A da je Ustavni sud naučio lekciju vidljivo je i iz činjenice da u odluci o usvajanju ustavne tužbe Zahtile i Koletića ekstenzivno citira stajališta koja je tri godine ranije zauzeo sud u Strasbourgu u predmetu "Sabalić protiv Hrvatske".
U slučaju Zahtile i Koletića, kako je vidljivo iz odluke Ustavnog suda, provest će se i kaznena istraga za napad na njih koji se dogodio 7. svibnja 2016. Zapravo, ona se već i vodi za kazneno djelo zločina iz mržnje.
Inače, Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) u izvješću o Hrvatskoj je izrazila zabrinutost jer se u hrvatskoj praksi kažnjavanja većina prijavljenih slučajeva nasilnih napada, pogotovo prema LGTB osobama, tretira kao prekršaj prema Zakonu o prekršajima o javnom redu i miru te se izriču uglavnom novčane kazne. Nepoduzimanje kazenog progona u nasilnim djelima pogotovo onima motiviranima mržnjom, i nekažnjavanjem govora mržnje, državava šalje poruku o nekažnjivosti takvih djela, ističe ECRI u izviješću.