Nije dobro što nema više raznih cjepiva, ali s druge strane, za početak je, čini se, bolje da stižu "jedno po jedno" jer je teško zamisliti zbrku koja bi nastala da se u jednom trenutku pojavilo njih desetak. Već su postojeća tri izazvala prijepore oko učinkovitosti, čak i kod onih koji o cjepivima objektivno ne znaju ništa. Neću AstraZenecu, hoću Pfizer, čekat ću dulje, ali kvalitetno, neću biti eksperiment, nije fer da stariji ne dobiju najučinkovitije cjepivo. To su samo neki od prijepora koji su se čuli ovih dana nakon što se saznalo da u Hrvatsku stiže i treće cjepivo protiv koronavirusa.
Istina, Europska agencija za lijekove jednostavno je zaključila da je cjepivo sigurno i učinkovito za sve starije od 18 godina. No, kako proizvođač u studiji nije imao dovoljan broj starijih osoba, nije mogao zaključiti da je "statistički signifikantno" da je učinak jednak na svu populaciju i od tada su krenule rasprave. Pet zemalja odlučilo je da će pričekati dokaze, a do tada će starije od 65 cijepiti s druga dva trenutno odobrena cjepiva. Dakako, otvorilo je to rasprave i u Hrvatskoj, pa već nekoliko dana stižu "zamolbe, prijedlozi, malilovi nadležnima" ne bi li promijenili odluku i u Hrvatskoj primijenili sličnu praksu.
Što bi to značilo u situaciji u kojoj nedostaje cjepiva, jer su proizvođači trenutno gotovo prepolovili opskrbu, ne treba previše trošiti riječi. Stariji, a to znači ugroženiji, bili bi "na čekanju", a cijepili bi se oni znatno mlađi, potpuno suprotno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Europske komisije, pa i hrvatskim smjernicama, koje se zasad uredno provode. Vjerojatno bi i među tom populacijom mlađih bilo "odbijenica" i čekanja "boljeg cjepiva", što bi bio uvod u scenarij kakav nitko ne priželjkuje - s koronom u punom zamahu, a cjepivom na skladištu.
Da je još prije koji mjesec netko ponudio cjepivo učinkovito i manje od 50 posto, gotovo je sigurno da bi bio značajan broj onih koji bi ga objeručke prihvatili. Reklo bi se bolje išta nego ništa. Uostalom, cjepiva protiv gripe učinkovita su manje od 50 posto, ali je njihov odjek na epidemiju te virusne bolesti dokazano značajan, poglavito u smanjenju smrtnosti i teških oblika bolesti. Sad kad je na raspolaganju cjepivo protiv korone s učinkovitošću od 62 posto, koja može dosegnuti i 82 posto ako je razmak između prve i druge doze veći od osam tjedana, a nedvojbeno smanjuje teške simptome i smrtnost, preispituje se treba li ga prihvatiti ili ne.
Ključno je, zapravo, da što više cjepiva, bez obzira na "ime i prezime", u što kraćem roku stigne u Hrvatsku te da se, dakako, cijepi što više građana. Samo tako postići ćemo kolektivni imunitet i imati suživot s koronom, ali bez trauma, lockdowna, sa šalicom kave i prijateljima za istim stolom omiljenog kafića...
Valja vjerovati da će se uskoro u EU odobriti i neka druga cjepiva, uključujući i ruski Sputnjik V ili neko od kineskih. Dio zemalja već nudi svoje kapacitete za proizvodnju nekog od cjepiva koje dobije odobrenje za uporabu, sve ne bismo li imali što više "oružja". Da, cijepljenje je jedina zdravorazumska opcija i ne treba je odbacivati uime čekanja navodno "goreg ili boljeg" cjepiva, nego i samo ako uspije spriječiti bolnički krevet ili respirator.