- Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prenijela je stav Mađarske, a sama nije rekla što o tome misli. Rekla je da ide u Mađarsku po dodatna objašnjenja njihovog poteza da nas blokiraju u ulasku u OECD (Organizacija za gospodarski razvoj i suradnju), ali nije jasno je li ih dobila - rekao je Joško Klisović, SDP-ov saborski zastupnik i zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova u njihovoj vladi, komentirajući izjave predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović o razgovorima s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i predsjednikom Janosom Aderom.
Klisović je upozorio da je Mađarska i prije odlaska predsjednice u Budimpeštu već javno deklarirala razloge blokade primanja Hrvatske u OECD, a to je Ina - MOL i tretman predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija za kojim je naše pravosuđe raspisalo europski uhidbeni nalog. Predsjednica je, navodi, samo ponovila motive kojima se Mađarska rukovodi i ostavila niz otvorenih pitanja. Osim njenog vlastitog političkog stava, nije jasno ni je li njen odlazak u Budimpeštu i zahtjev za pojašnjenjima što ih je tamo tražila koordiniran s Vladom, te kako će se Vlada postaviti prema zahtjevima Mađarske koji su upereni prema domaćim sudbenim vlastima.
Uhidbeni nalog
Podsjetimo, Županijski sud u Zagrebu je nakon neuspješne Interpolove tjeralice za Hernadijem raspisao europski uhidbeni nalog. Mađarska se protivi njegovom izvršenju pa je zagrebački Županijski sud tražio od Europskog suda u Luxembourgu da se očituje o primjeni uhidbenog naloga u slučaju kakav je Hernadijev. Domaće pravosuđe ne odustaje od progona Zsolta Hernadija koji je kao predsjednik Uprave MOL-a optužen da je sa 10 milijuna eura podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera ne bi li stekao upravljačka prava u Ini, dok Mađarska tvrdi da je sama oko toga provela istragu, da tu nema kaznenog djela i odbija suradnju s hrvatskim pravosuđem, pozivajući se na svoje nacionalne interese.
- Mi radimo svoj posao i svi bi se trebali suzdržavati od komentiranja kaznenih postupaka koji su u tijeku. Jadna je zemlja, pa bila to Hrvatska ili Mađarska, u kojoj bi izvršna vlast zapovijedala sudbenoj što da radi - rekao je Ivan Turudić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, povodom izjava predsjednice Grabar Kitarović o razgovoru s Orbanom. - Kod nas, a to govorim iz prve ruke, izvršna vlast ne utječe na sudske predmete, niti bi to ubuduće bilo moguće - izričit je Turudić.
Politički suicid
- Naravno da je predsjednica trebala u svojem nastupu voditi računa o neovisnosti pravosuđa. Ne mogu zamisliti ni jednog predsjednika Vlade koji bi intervenirao u kazneni postupak koji se vodi pred hrvatskim pravosuđem. Poduzeti tako nešto bilo bi političko samoubojstvo, a nevjerojatno je i tako nešto obećavati - rekao je Klisović koji nalazi puno nelogičnosti i nedorečenosti u izjavi predsjednice nakon sastanka s Orbanom.
- Ona u izjavi za medije kaže da su Mađari blokirali ulazak Hrvatske u OECD kako bi promovirali investicijsku klimu u Hrvatskoj. Pitam, nakon što je to izgovorila, čini li se to njoj kao suvislo objašnjenje mađarske odluke. Svatko tko zna što je OECD shvaća da je to organizacija najrazvijenijih država svijeta, da se tamo usklađuju standardi u gospodarstvu i drugim društvenim djelatnostima te da upravo ulazak u OECD povećava standarde i investicijsku klimu jer se zna po kojim će standardima država funkcionirati - iznosi Klisović, ukazujući koliko je nelogično objašnjenje Mađarske da nas blokira radi promoviranja investicijske klime.
- Drugo, Mađarska kaže da taj njen potez nije politički motiviran. Ako nije politički, čime je motiviran. Je li gospodarski? - pita SDP-ov zastupnik i navodi da ne znamo sve što je u utorak bilo rečeno u Budimpešti jer je predsjednica rekla da će sve detalje, pa i pod kojim bi uvjetima Mađarska povukla blokadu, prenijeti premijeru.
Podrška
U Vladi smo pokušali saznati je li predsjednica rekla premijeru Plenkoviću pojedinosti sa sastanka s Orbanom koji nisu bili za javnost, te kako će se Vlada postaviti prema zahtjevima susjeda koji se prelamaju preko domaće naftne kompanije i sudskog postupka koji je vezan uz njeno davanje MOL-u na upravljanje. Iz Vlade, međutim, do zaključenja broja nije bilo nikakve reakcije.
Kao oporbeni političar Klisović pak spekulira i pita se ima li ovaj potez Mađarske dodira s eventualnim obećanjima danima u predizbornoj kampanji kada su mađarski dužnosnici otvoreno stali na stranu HDZ-a.
- Orbanova stranka i HDZ su dio EPP-a, ali je potpora koju su dali HDZ-u išla preko uobičajene mjere. Znamo da je još Karamarko u kampanji za parlament s Mađarskom komunicirao oko Ine. Pitanje je zašto je Mađarska sada povukla taj potez i iskoristila mehanizam da blokira Hrvatsku, a to je mogla učiniti i ranije - pita Klisović kojeg zanima i je li Grabar-Kitarović išla u Budimpeštu u dogovoru s Vladom.
- Ako je otišla bez konzultacija, onda opet imamo situaciju da se vode dvije vanjske politike - zaključio je.
KOMENTAR: Predsjednice, koji su to pomaci u postupanju u slučaju Ina-Mol?
Ovo je napisano već tisuću puta, ali nakon jučerašnjeg izleta hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović u Budimpeštu, očito je potrebno još jednom ponoviti. Dakle, predsjednik Uprave mađarske naftne kompanije MOL Zsolt Hernadi je pred hrvatskim sudom u zakonitoj proceduri službeno i pravomoćno optužen da je za pet milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi MOL-u bilo prepušteno pravo upravljanja u hrvatskoj naftnoj kompaniji Ini, iako nije imao većinski vlasnički udjel.
Proces protiv Hernadija vodi se u odsustvu, jer je on nedostupan hrvatskom pravosuđu. Nedostupan je zato što je mađarska vlada odbila mogućnost bilo kakve istrage protiv njega proglasivši to ‘pitanjem nacionalne sigurnosti’. U međuvremenu je organiziran i građanski spor pred mađarskim sudom gdje je Hernadi ‘oslobođen’, pa je ta presuda uz žestoki lobistički angažman države korištena kao argument za ukidanje Interpolove tjeralice protiv MOL-ova šefa i djelomičnu suspenziju europskog uhidbenog naloga. Ukratko rečeno, već nekoliko godina, s ciljem da spasi Hernadija od hrvatske optužnice, mađarska vlada intenzivno radi na derogaciji suverenosti hrvatskog pravosuđa, kako direktno, tako i indirektno vršeći politički pritisak raznim sredstvima.
Posljednje sredstvo pritiska je i blokada hrvatskog pristupanja OECD-u. Radi li se tu o ucjeni ili ‘zaštiti mađarskih interesa’ - kako to definira hrvatska predsjednica - pitanje je tek s koje se strane granice na cijelu priču promatra. Jer, osnovni mađarski interes u odnosima s Hrvatskom jest prekid pravosudnih procesa protiv Zsolta Hernadija, njegovo odugovlačenje do nastupanja apsolutne zastare ili - alternativno - prepuštanje postupka Mađarskoj. Svaki od tih scenarija znači da bi hrvatsko pravosuđe bilo lišeno mogućnosti da donese pravorijek u najtežem korupcijskom slučaju u povijesti Hrvatske.
Utoliko, nakon čudnih izjava gospođe Grabar-Kitarović kako su “u posljednje vrijeme učinjeni pomaci u postupanju u slučaju Ina - MOL” bilo bi korektno da se javnosti pojasni o kojim se pomacima radi, tko je oko njih pregovarao i s kojim ovlastima. U svojim kontinuiranim pokušajima da funkcionira kao svojevrsni ‘bog iz mašine’ hrvatske regionalne politike, Kolinda Grabar-Kitarović ne samo da se upušta u rizik fijaska poput onoga prekjučer u Budimpešti, već i ozbiljno pleše po granicama svojih ustavnih ovlasti. Nadajmo se kako će Orbanova odbijenica konačnim rezultirati realnijim definiranjem pozicije prema Mađarskoj. U uspravnicu se ipak ne bi trebalo ulaziti pognute glave i slomljene kičme. (Marko Biočina)