Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović, kako doznaje Jutarnji list, zatražio je od potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića da se zauzme kod ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića i ministra prostornog uređenja i državne imovine Branka Bačića za ubrzanje donošenja propisa o elektranama na obnovljive izvore energije i deblokadu investicija u te elektrane u vrijednosti od 1,3 milijardi eura.
Mole žurni sastanak
- Molimo vas žurni sastanak s predstavnicima Udruženja obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore koji će vam detaljnije prezentirati problematiku, kao i prijedloge rješenja - navodi se u pismu koje je predsjednik HGK ovih dana poslao, osim Butkoviću, na više adresa u Vladi.
Burilović traži od Butkovića formiranje specijalnog radnog tijela za ubrzanje investicija u "obnovljivce", kako bi se pokrenula ulaganja koja stoje zbog nedostatka regulative. Naime, iako je 2016. donesen zakonodavni okvir koji regulira područje obnovljivih izvora energije, i novi krajem 2021. godine, zbog nedonošenja podzakonskih akata, koji su pod ingerencijom Filipovićeva i Bačićeva resora, projekti OIE se nisu realizirali.
- Predlažemo da se u rad Međuresorne radne skupine za projekte OIE uključe predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, operatori sustava HEP ODS i Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) i predstavnici udruženja OIE HGK - apelirao je predsjednik HGK, koji je krenuo s inicijativom prema Butkoviću uoči za ponedjeljak najavljene konferencije za novinare "Komorina udruženja OIE".
U istupu će čelnici Komorina udruženja, kako doznajemo, pobrojati sve propise koji nedostaju za provođenje investicija u "obnovljivce".
Pravilnici i uredbe
Riječ je, među ostalim, o novom Pravilniku o priključenju na prijenosnu i distribucijsku mrežu, Odluci o iznosu jedinične naknade za priključenju na mrežu i Uredbi o pravu razvoja projekta na državnom zemljištu. Bez ta tri propisa, kako nam je neslužbeno poručeno iz Komorina udruženja, nemoguće je ostvariti planirana ulaganja u elektrane na vjetar, sunce i druge obnovljive izvore energije koje je sama država, podsjećaju investitori u obnovljive izvore energije, označila kao svoj strateški cilj.
- Iznos jedinične naknade za priključenje na mrežu uvjetuje isplativost projekta te je osnovni element planiranja svake investicije. Nedonošenjem naknade za priključenje, investitore se stavlja u jako nepovoljan položaj te ih se poziva na uplatu jamčevine za izdavanje energetskog odobrenja (EO) od 50 kuna za kilovat, bez jasnih financijskih okvira realizacije investicije - upozoravaju u Komorinu udruženju OIE. Polazeći od procjene da raspon jamčevine za EO domaće investitore košta između 40 i 160 tisuća eura po megavatu, ovisno o snazi elektrane, u Udruženju OIE skreću pozornost na to da je istovrsni trošak za investitora, primjerice, u Italiji 1384 eura po megavatu, u Poljskoj osam tisuća eura po megavatu, a u Grčkoj sedam tisuća eura po megavatu za elektrane najveće snage.
Plan iz 2022.
Nakon što je u rujnu 2015. stupio na snagu Zakon o obnovljivim izvorima energije kao izraz Vladina proklamiranog poticanja gradnje elektrana na "obnovljivce", država je donijela plan da se do 2022. instalira 2000 megavata proizvodnje električne energije iz "obnovljivaca". Do sada je, međutim, od zacrtane snage instalirano svega 107,5 megavata iz obnovljivih izvora energije jer, prema podacima HGK, 145 projekata čeka odobrenje Ministarstva gospodarstva.
U Komori podsjećaju da Hrvatska godišnje oko 35 posto svojih potreba za strujom podmiruje iz uvoza i da je lani uvezena energija dosegla rekordne cijene. Navode primjer da je HEP u prvih šest mjeseci prošle godine na kupnju električne energije, potrošio 345 milijuna eura više u odnosu na istovrsni trošak u godinu ranije.- Hrvatska je prošle godine iz Mađarske uvezla u osam mjeseci električnu energiju u vrijednosti od 592 milijuna eura. Ta je vrijednost dovoljna za izgradnju 600 megavata novih postrojenja OIE. Za usporedbu, u Hrvatskoj danas ukupno ima 140 megavata instalirane snage svih sunčanih elektrana - napominju u Udruženju OIE.