Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za zakonodavstvo, prvi jednoglasno, drugi uz suzdržan glas Katarine Peović, na zajedničkoj sjednici podržali su Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, s prijedlogom Nacrta kao prvom koraku ka novim pravilima referendumskih inicijativa. Istodobno je odbačena inicijativa opozicije o ustavnoj promjeni kojom bi se u Ustav ugradilo pravo žena na slobodno odlučivanje o rađanju djece i nametnula obveza državi da osigura pretpostavke za njegovo ostvarivanje. To je sukus troipolsatne rasprave, inicirane na prijedlog 92 zastupnika za bolju regulaciju referenduma, odnosno, 40 zastupnika opozicije da se u Ustav vrati odredba koja je "ispala" 1990. godine.
Predsjednik Odbora za Ustav Dražen Bošnjaković u kratkim crtama je pojasnio da se broj potpisa nužnih za pokretanje referenduma smanjuje na 250.000 umjesto dosasdašnjih oko 360.000; da je za promjenu organskih zakona potrebna najmanje jedna trećina birača, da Ustavni sud dobiva pravo da pokrene pitanje ocjene ustavnosti referendumskih pitanja na vrijeme te da odluči jesu li pitanja u ingerenciji predsjednika, Vlade i Sabora.
Daleko od konsenzusa
Rasprava je pokazala da načelno svi smatraju da se pitanje referenduma treba bolje urediti, ali daleko su od konsenzusa i 101 glasa koliko će biti nužno da bi se Ustav promijenio. Podržavaju smanjivanje broja potrebnih potpisa za raspisivanje referenduma, i to je uglavnom sve od njihove podrške, sve ostalo bi, po njima, trebalo mijenjati. Oporba je uvjerena da bi izmjene u ovakvom obliku u konačnici onemogućile ustavotvorni referendum - da bi on u Hrvatskoj postao stvar prošlosti - a zakondavni znatno otežan.
Najveće zamjerke izrekla je Marija Selak Raspudić, zastupnica Mosta koji je bojkotirao pregovore HDZ-a i opozicije. Ona je protestirala zbog toga što je HDZ u zadnji tren tu točku ubacio na dnevni red smatrajući da je tome razlog "bojazan da će zbog teške krize doći do građanskog bunta na jesen, a HDZ želi ugušiti jedini institucionalni kanal tog bunta". Ovakvo silovanje dnevnog reda, kako bi se prošvercale ustavne izmjene koje će u praksi ne samo otežati, nego onemogućiti referendume u Hrvatskoj, rekla je Selak Raspudić, sramota je za sve demokratske procedure i nevjerojatno da postoji ijedna demokratska stranka koja će podržati ovakvo gušenje demokracije HDZ-a. Pozvala se na preporuke Venecijanske komisije koje navode da o referendumu kao temeljnom demokratskom pravu sami građani trebaju odlučiti, kao i onu da se ne preporučuje kvorum.
Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka kategorički je odbila HDZ-ov prijedlog, premda podržava izmjene Ustava. "Nejasno je zašto se daju tolike ovlasti Ustavnom sudu u odlučivanju o referendumskom pitanju i prilika da široko arbitriraju o referendumu. Nejasno je zašto se ne popiše koja pitanja ne bi mogla ići na referendum. Kvorum onemogućuje da ikad više u Hrvatskoj uspije bilo koji ustavotvorni referendum", naglasila je Benčić i izračunala da bi izlaznost morala biti veća od 1,8 milijuna građana.
U Ustav upisati što ne smije biti na referendumu?
SDP-ov Peđa Grbin protivi se tome da Ustavni sud dobije ogromne diskrecijske ovlasti u odlučivanju koja su pitanja pogodna za referendum. "Referendumom se može mijenjati i Ustav pa je red i da pitanja koja se ne mogu rješavati na referendumu budu u Ustavu", inzistirao je Grbin da se "zabranjene teme" taksativno navedu u Ustavu. S njime se nije složio ustavni stručnjak Mato Palić ustvrdivši da je to nepotrebno zato što su i "Ustav i Ustavni zakon o Ustavnom sudu dva pravna propisa iste pravne snage". No, u tom stavu nije dobio podršku svojih kolega. Sanja Barić drži da je potrebno upisati u Ustav što ne može biti tema na referendumu. Podržava uvođenje prethodne ocjene ustavnosti referendumskih pitanja, jer sadašnje stanje stavlja metu na čelo Ustavnog suda i smatra da kvorum treba sniziti.
Uz napomenu da različite vrste odluka traže i različite uvjete Đorđe Gardašević naglasio je da bi visok prag za prolaznost referenduma - izračunao je da bi za organske zakone trebalo dobiti 1,2 milijuna glasova, a za ostale 900.000 - imao za posljedicu nemogućnost i sprečavanje referendumskih inicijativa. "Prividno je liberalniji pristup inicijativama, ali mogu biti lakše blokirane iz proceduralnih razloga", napomenuo je Gardašević. Tvrdi da članak koji Ustavnom sudu daje pravo da odlučuje o drugom pitanju iz nadležnosti Sabora krije opasnost ekstenzivnog tumačenja i predlaže da ga se izbaci. Nejasna mu je odredba o tome da neka pitanja mogu imati strukturna obilježja narušavanja ustavnog identiteta.
GLAS-ova Anka Mrak Taritaš slaže se s pokretanjem ustavnih promjena, kao i s brojem potrebnih potpisa od 250 tisuća, ali traži da se diskrecijske ovlasti Ustavnog suda smanje na najveću moguću mjeru.
HDZ-ov Branko Bačić poručio je da su otvoreni za kvalitetne prijedloge. "Ovaj prijedlog proizlazi iz naših rasprava u Saboru, svi su govorili da su postojeća pravila podnormirana. Prijedlog nije došao odjednom kako to tvrdi Marija Selak Raspudić. Neodgodiva je društvena potreba ići u proces uređenja referendumske legislative jer je riječ o neuređenom području koje odgovara samo onima koji politikantski skupljaju poene", zaključio je Bačić.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ocijenila je da nisu dobro definirana pitanja o kojima se ne smije odlučivati na referendumu, pogotovo ona koja su vezana uz ljudska prava. I ona smatra da ta pitanja treba definirati u Ustavu, a ne u Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu. Dalija Orešković iz stranke Centar predložila je da se pokrene rasprava i o promjeni Ustava, onog dijela koji regulira odnos predsjednika države i Vlade u sukreiranju vanjske politike, kao i da se razmotri drugačiji izbor glavnog državnog odvjetnika, koji bi, po njoj, trebao imati jednokratni mandat od šest ili osam godina.
Oporba dobila podršku pučke pravobraniteljice
Što se, pak, tiče inicijative oporbe da se kroz izmjene Ustava stane na kraj sabotiranju prava žena na slobodno rađanje, HDZ-ovci su tvrdili da za time nema potrebe jer Zakon o zdravstvenoj zaštiti ženama jamči to pravo. Odbacili su kritike da je priziv savjesti u praksi glavna prepreka ostvarivanju prava na pobačaj i tvrde da ta dva prava nisu u koliziji.
Bačić je rekao da inicijativu ne mogu podržati jer ne postoji konsenzus među 76 zastupnika većine: "Zalažemo se za zaštitu života koji po nama počinje začećem, ali poštujemo i pravo žene na izbor. Ustavni sud je poslao poruku da ne bi dozvolio ograničavanje ni ukidanje tog prava."
Oporba je dobila podršku i pučke pravobraniteljice i profesorice kaznenog prava Sunčane Roksandić, Đorđa Gardaševića koji je odbacio argument vladajućih da bi pravo žena na slobodno rađanje u Ustavu bilo redundantno, a Sanja Barić je upozorila da bi se sva reproduktivna prava žena trebala zaštititi Ustavom.