ZAGREB - Sadašnji rezultati u turizmu nisu ništa novo ni revolucionarno, jer se posljednjih šest godina vrtimo oko iste dobiti, dijagnoza je koju je hrvatskom turizmu ovih dana postavio prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.
Iako Čačićeva dijagnoza nije baš bez temelja, o čemu govore i podaci o prihodima od turizma, koje objavljuje HNB, a koji pokazuju da se po tome već godinama doista vrtimo u rasponu od šest do sedam milijardi eura, iznenađuje da drugi čovjek Vlade iz vidokruga ispušta činjenicu da i Hrvatska, i regija, i zona eura - dakle, područja iz kojih nam dolazi najviše turista - već godinama grcaju u krizi. A, jedna od njenih posljedica je i ta da turisti sve manje troše, ili, bolje rečeno, da svaki euro ili kunu okrenu nekoliko puta prije nego što je potroše.
Bolji od konkurencije
Vidi se to i iz podataka da nam se broj stranih turista iz godine u godinu povećava - dijelom i zbog problema u Grčkoj i drugim nam konkurentskim državama - a da njihova potrošnja ne raste. S druge strane, gotovo četiri godine recesije kao da zabijaju posljednje čavle u lijes segmenta domaćeg turizma, koji iz godine u godinu tone sve dublje.
Unatoč tome, Hrvatska ima razloga biti ponosna na rezultate koje ostvaruje od turizma. Podaci Ministarstva turizma i Svjetske turističke organizacije, primjerice, pokazuju da smo u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza ostvarili 4,2 posto više turističkih dolazaka nego u istom lanjskom razdoblju.
Ostojićev odgovor
Po dinamici tog rasta pretekli smo Španjolsku, Sloveniju i Cipar, dok ostale vodeće mediteranske destinacije u istom razodlju gomilaju minuse u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je vjerojatno i razlog zbog kojeg ministar turizma Veljko Ostojić nije ravnodušno primio kritike koje je njegovu resoru uputio Čačić.
- Njegovo je pravo da daje takve izjave, no brojke govore dovoljno same za sebe. On je rekao da ne zna čitati brojke, ali ja znam - kratko nam je kazao Ostojić, koji u tome ne vidi nekakvu poruku koalicijskog partnera.
Ipak, Čačić je u pravu kada govori o terapiji, odnosno kada upozorava da hrvatski turizam vapi za ulaganjima. Na to upozorava i Miroslav Dragičević iz konzultantske kuće Horwath & Horwath, koji ističe da zbog neinvestiranja stalno tapkamo na mjestu.
- Na ovakvom poslovnom modelu mi još dugo možemo, ali uglavnom živimo od rente i dobrog vremena. U našem turizmu ima puno prostora za investiranje, a ima i zainteresiranih investitora, no te se investicije koče, mahom na lokalnoj razini - ističe Dragičević.
Nove investicije hrvatskom bi turizmu donijele neophodnu dozu razvoja, koja bi nas konačno odmakla od još uvijek dominante filozofije sunca i mora. K tome, omogućile bi nam da ne živimo samo od sezone do sezone, već da nam se turizam događa i izvan ljetnih mjeseci. A za investicije ima itekako prostora. Za početak, tu je 18 tvrtki u djelomičnom ili većinskom vlasništvu države, za koje je Ministarstvo izradilo katalog sa svim brojkama zanimljivm potencijalnim investitorima: od temeljnog kapitala, nomilanih cijena dionica, te državnog portfelja spremnog za prodaju.
Katalog investicija
Ostojić i njegov kolega, ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak razgovarali su nedavno s gradonačelnikom londonskog Citya Davidom Woottonom o investicijskim projektima, Ostojić i Vrdoljak planiraju privatizirati te tvrtke tijekom sljedeće dvije godine, a već do kraja godine bi se trebale uklaniti sve barijere i olakšati dobivanja potrebnih dozvola.
Katalog invsticija je sastavljen od četiri dijela. U prvom dijelu nalaze se informacije o trgovačkim društvima u većinskom ili pretežitom državnom vlasništvu kojima predstoji privatizacija.
Drugi dio Kataloga odnosi se na projekte vezane uz specifična trgovačka društva koja su osnovana s temeljnom zadaćom pripreme i razvoja tih projekata na određenim lokacijama, primjerice Brijuni Rivijera i Park Prevlaka, te upravljanja bivšim vojnim nekretninama do trenutka njihove privatizacije, uz istovremeno sređivanje vlasničkog stanja zemljišta i objekata, kao što je u slučaju Cluba Adriatic.
Treći dio Kataloga čine ostali projekti na zemljištu u većinskom ili pretežitom državnom vlasništvu, dok se četvrti odnosi na privatne projekte iz sektora turizma.
Prodaja tvrtki
No, za prodaju državnih tvrtki, prema mišljenju Sindikata turizma i usluga Hrvatske, trebat će gotovo godinu dana vještačenja.
Naime, traži se da se kod privatizacije takvih društava imenuju procjenitelji, obavlja se procjena, a potom Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja prodaji mora dati zeleno svjetlo.
- Očito se na taj način željelo zaštiti državne interese i spriječiti rasprodaju, no neki smatraju da se time nepotrebno cijela stvar komplicira i oteže jer će samo za provođenje tog postupka trebati minimalno devet mjeseci, iako se uglavnom radi o društvima koja zahtijevaju hitnu privatizaciju kako bi došlo do investicija.
Država mora shvatiti da ne postoji netko tko će dati toliki novac za te devastirane hotele, prihvatiti zaposlene, i naći načina da investiraju kako bi hoteli uopće nastavili raditi, a kamoli digli kategoriju - tvrde u sindikatu.