ZAGREB - Svaki deseti učenik prvog razreda industrijskih i obrtničkih srednjih škola lani je pao razred, a njih čak četvrtina odustala je trajno od daljnjeg školovanja. Preračunato u prosječne srednjoškolske razrede, izgubili smo punih 15 razreda djece. Najgore je što se radi o 15-godišnjacima, koji u toj dobi gotovo nigdje u Europi ne mogu biti izvan sustava redovnog školovanja.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u trogodišnje škole prošle školske godine upisalo se 13.715 učenika, no njih čak 1383 ili svaki deseti učenik nije uspio završiti prvi razred. Od toga, 369 djece nije se sljedeće godine vratilo u školu.
Bez kvalifikacija
U cjelokupnoj populaciji srednjoškolaca, razred je na kraju prošle školske godine palo ukupno 6.125 učenika. Na jesen se, međutim, u razredima pojavilo tek 3.877 ponavljača. Drugim riječima, za redovno školovanje izgubljeno je 2.248 djece ili čak 94 prosječna hrvatska srednjoškolska razreda.
Što se događa s tom djecom, osobito onom mlađom od 16 godina koja se ne smiju zaposliti čak i kad bi bez kvalifikacija pronašli posao, nitko u državi ne vodi evidenciju. Ne postoje programi zbrinjavanja niti posebnog doškolovavanja takve djece.
Gdje završavaju?
- Nemamo spoznaje o tome gdje završavaju ta djeca, ali pretpostavljamo da se veći broj njih pojavi u sustavu obrazovanja odraslih. Zakonom smo predvidjeli da im država i lokalna uprava sufinanciraju troškove obrazovanja, no u proračunu za tu stavku nije izdvojen novac - kaže Želimir Janjić, državni tajnik za srednje školstvo.
Hrvatska je jedna od tri europske zemlje u kojoj je uopće moguće da se 15-godišnjak nađe izvan redovnog školskog sustava zbog izrazito kratkog obveznog školovanja koje traje samo osam godina. O tome da bi se ono moralo produžiti na 10 godina govori se već čitavo desetljeće. Za to su stvorene i Ustavne pretpostavke, no Ministarstvo obrazovanja još nije predložilo novi Zakon.
Propala je i inicijativa bivšeg ministra Dragana Primorca, koji je zagovarao uvođenje obavezne srednje škole.
- Dio njih se upiše i vrlo brzo prestane dolaziti na nastavu. Imamo i one koji dva puta padnu prvi razred i više se ne vrate. Što je s njima, ja ne znam. Oni su produkt sveopće neodgovornosti - kaže Stanko Berečki, ravnatelj Obrtničke škole za osobne usluge Zagreb.