ZAGREB - Oko 180.000 djece od 15 do 18 godina, koliko ih pohađa hrvatske srednje škole, može zaboraviti na bilo kakvu zdravu prehranu: nastava im nerijetko traje i po sedam-osam sati dnevno, mnogi od njih i putuju pola sata ili dulje do škole, a u tom vremenu nemaju organiziran niti jedan obrok.
- Nalaze se u fazi intenzivnog rasta, većinu dana provode u školi, a osuđeni su jesti ono što im se nudi u ponudi brzih obroka - pretežno pekarske proizvode i grickalice - kaže pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, koja je na jučerašnjem skupu o pravilnoj prehrani u obrazovnim ustanovama ponovno aktualizirala inicijativu za organiziranu zdravu prehranu i u srednjim školama.
Obroci u vrtićima
Naime, organizirana prehrana u srednjoj je školi naprosto zaboravljena: djeca imaju redovite obroke u vrtićima, zatim u osnovnim školama i nakon toga na fakultetima: u srednjoj školi kao da pauziraju od osigurane prehrane.
- Već Nacionalnim planom aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine država si je postavila rok da najkasnije do 2011. uvede zdravu i pravilnu prehranu u jaslice, vrtiće, osnovne i srednje škole. Međutim, do danas nema sustavnog pristupa u organizaciji prehrane učenika srednjih škola - podsjeća nadležne pravobraniteljica.
Školska prehrana
Međutim, i mnogi osnovnoškolci, prema podacima Ministarstva obrazovanja, prehranjuju se po okolnim pekarnama: samo to im, naime, dopuštaju iznosi dnevnih džeparaca i kratkoća trajanja školskih odmora. Prema podacima Ministarstva, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tek svako deseto dijete u osnovnoj školi obuhvaćeno je školskom prehranom!
Slično je i u Splitsko-dalmatinskoj (12 posto) te Zadarskoj županiji, u kojoj je školska prehrana dostupna tek za 15 posto djece. Mnogo je bolja situacija na sjeveru zemlje - u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji školski obrok ima gotovo 90 posto djece.
- U mnogim školama nema školskih kuhinja. I mi se pitamo što ta djeca jedu, donose li od kuće zdrave obroke ili kupuju grickalice. Istovremeno dobivamo alarmantne podatke o sve većem postotku djece s prekomjernom tjelesnom težinom - kaže pravobraniteljica.
Alarmantni podaci
Njezine su podatke potvrdili stručnjaci okupljeni na tribini: svaki peti prvašić u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu, a broj debele djece iz godine u godinu raste. Kako je iznijela dr. Marina Kuzman iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatska je 2002. godine imala 13 posto dječaka i 6 posto djevojčica u dobi od 13 godina s prekomjernom težinom. Osam godina poslije, tijekom 2010., udio dječaka skočio je na 20, a djevojčica na 12 posto. Po broju debelih dječaka zauzeli smo četvrto mjesto na ljestvici od 39 zemalja!
Njezina kolegica dr. Sanja Musić Milanović istaknula je da se djeca nemilo debljaju iz jednostavnog razloga jer unose puno više energije nego što je potroše: satima sjede pred kompjutorom, a tek svaki šesti bavi se tjelesnom aktivnošću više od tri puta tjedno. S godinama udio debelih raste, pa su tako i prosječni prvašići u odnosu na 1980. “narasli” za oko 2,5 centimetara i “udebljali” se oko 2,5 kilograma. Najviša i najdeblja djeca dolaze iz istočne Hrvatske.
Slično je i s odraslim Hrvatima: najmršaviji Primorci i Istrani
Hrvatska i po udjelu odraslih osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu masu spada među deblje europske države: oko 21 posto stanovništva ima problema s kilogramima, dok je europski prosjek oko 17 posto. Lošije od Hrvatske stoje Turska, Grčka, Albanija, Austrija i Velika Britanija (od 22 do 24 posto debelih), dok su na dnu ljestvice Švicarska, Italija, Belgija i Nizozemska sa 10 ili manje posto stanovnika s prekomjernom težinom.
I u Hrvatskoj postoje značajne razlike. Najdeblji su stanovnici sjevernih županija (Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske), u kojoj svaki četvrti stanovnik i stanovnica imaju prevelik broj kilograma. Slijedi središnja Hrvatska s oko 24 posto debelih, pa Slavonija, gdje je debelo 19 posto žena i 24 posto muškaraca, te Dalmacija, gdje prekomjernu tjelesnu težinu ima svaka peta žena i samo 12 posto muškaraca. Najmršaviji su Primorci i Istrani: s debljinom živi 16 posto žena i 14 posto muškaraca. Grad Zagreb je negdje na sredini - 17 posto žena i 21 posto muškaraca smatra se debelima.
U svijetu najviše žena s prekomjernim kilogramima živi na Arapskom poluotoku (čak 44 posto), slijede Sjeverna i Srednja Amerika sa 35 posto i Australija sa 20 posto. Na dnu je Azija s tek 4 posto debelih žena. Kad su muškarci u pitanju, najgore stoji Sjeverna Amerika sa 31 posto i Arapski poluotok sa 26 posto debelih, a na dnu su Azija i Afrika s dva, odnosno četiri posto debelih. Najmanje socijalne razlike i najmanji broj debelih ima Japan, a na drugom kraju ljestvice i po razini socijalnih razlika i po razini debelih nalazi se SAD.