OTKRIVAMO

ČAK 300.000 GRAĐANA U BLOKADI Dužnicima do 100.000 kndržava otpisuje 70% duga

Građani oko 30 milijardi duguju privatnim tvrtkama od kojih država traži najviše planiranog opraštanja
Zagreb, 180112.Treca sjednica Sabora RH u novom sazivu zapocela je danas Aktualnim satom, gdje su zastupnici postavljali pitanja predsjedniku Vlade Zoranu Milinovicu i clanovima Vlade.Na slici: Slavko Linic.Foto: Dragan Matic / CROPIX
 Dragan Matić / CROPIX

ZAGREB - Građani, njih 299.756, ima blokirane račune zbog duga koji zajedno s kamatama iznosi 34,2 milijarde kuna. Iz Ministarstva financija već nekoliko dana poručuju kako zajedno s Ministarstvom pravosuđa rade na modelu prema kojem će pojedine kategorije dužnika moći dobiti oprost dijela duga proglašavanjem osobnog stečaja koji planiraju uvesti novim zakonom.

Međutim, svi ti blokirani građani daleko najviše duguju bankama, komunalnim tvrtkama i telekom operaterima, čak 30 milijardi kuna ili 87,7 posto svog duga. To znači da država uvođenjem zakonske mogućnosti oprosta dijela duga proglašavanjem osobnog bankrota najviše planiranog opraštanja traži od privatnih tvrtki, jer njoj samoj građani najmanje duguju.

U Ministarstvu financija na osnovi podataka o blokiranim dužnicima iznijeli su ideju prema kojoj bi se onim građanima koji pojedinačno duguju manje od 100 tisuća kuna omogućilo da kroz kratak postupak, koji ne bi smio trajati dulje od 6 mjeseci na upravnom sudu, njihovi vjerovnici postignu dogovor o naplati dugova i oprostu koji bi mogao dosezati do 70 posto duga.

Prethodno bi trebalo utvrditi vrijednost imovine svakog dužnika, a ako nema imovine osim nekretnine u kojoj živi i ako nema prihode jer je ostao bez posla i vjerovnici se uvjere da nemaju odakle naplatiti dug, mogu se dogovoriti o oprostu. Korisnici socijalne pomoći kojima su računi blokirani zbog duga trebali bi dobiti mogućnost oprosta do 70 posto toga duga zakonom, bez glasanja vjerovnika. U Hrvatskoj socijalnu pomoć koristi 110 tisuća ljudi, no Ministarstvo financija nema podatak o tome koliko ih zbog dugova ima blokirane račune.

- Ideja je da vidimo koliko blokada i duga otpada na korisnike socijalne pomoći i nezaposlene spajanjem baza podataka Fine, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Porezne uprave, te za dužnike koji zbilja nemaju nikakvu imovinu osim nekretnine u kojoj žive i dug je nemoguće naplatiti postići oprost dijela duga - pojašnjava Boris Lalovac, zamjenik ministra financija Slavka Linića.

Građani koji pojedinačno duguju do 100 tisuća kuna, njih 268.507, ukupno duguju 6,8 milijardi kuna glavnice i kamata, a 5,8 milijardi kuna ili 85,2 posto toga duga odnosi se na banke, komunalna poduzeća i telekom operatere. Većina građana blokirana je zbog nenaplativog duga dulje od godinu dana i utjerivanje tih dugova stvrilo je velike troškove bankama i tvrtkama vjerovnicima, pa je nejasno na koji način će se tretirati ti troškovi nakon eventualnog oprosta dijela duga, tko će ih platiti i na koji bi način kompanije od kojih se oprost traži dobile kompenzaciju za taj oprost.

U Ministarstvu financija očekuju da će detaljnu razradu mogućnosti otpisa i naplate razraditi u Ministarstvu pravosuđa, no na naš upit da nam pojasne kako bi trebao izgledati osobni bankrot i saniranje dugova građana u Hrvatskoj iz Ministarstva pravosuđa nisu se javili.

U Ministarstvu financija pak imaju prijedlog i za rješavanje duga velikih dužnika, onih koji su dužni više od 100 tisuća kuna. Zamislili su stečajni postupak koji bi trajao najdulje šest godina u kojem bi se velikim dužnicima dodjeljivali “skrbnici”.

Oni bi upravljali prodajom imovine velikih dužnika i isplatom njihovih vjerovnika. Više od 100 tisuća kuna duguje 31.713 građana. Oni su zajedno dužni glavnice i kamata 27,4 milijarde kuna, a 24,2 milijarde kuna ili 88,3 posto toga duga otpada na banke, komunalne tvrtke i telekome, pri čemu predvode banke.

Po više od 10 milijuna kuna duguje 238 hrvatskih građana. Što je dug veći, posebno ako je riječ o dugovima građana nastalim kroz osobna jamstva za poduzetničke kredite, izvjesnije je da ti dužnici raspolažu i većom imovinom. Lalovac tvrdi da je vrijednost sve imovine moguće utvrditi praćenjem preko OIB-a one imovine koja se nalazi u Hrvatskoj, te traženjem međunarodne pravne pomoći u potrazi za imovinom koja bi eventualno mogla biti izvan Hrvatske.

- Nakon iskustva s predstečajnim nagodbama u kompanijama želimo da naplatu i oprost dugova za građane u potpunosti vodi Ministarstvo pravosuđa. Spremni smo pomoći u utvrđivanju vrijednosti imovine i nalaženju imovine svih dužnika. Do sada su samo Lihtenštajn i Austrija odbijali dati, recimo, podatke o prihodu hrvatskih građana od oročene štednje, ali može se inzistirati na tome za one koji su veliki dužnici - kaže zamjenik ministra financija Boris Lalovac.

Sudski postupak od 6 mjeseci do 6 godina

Za dužnike do 100.000 kn

- postupak na upravnom sudu - 6 mjeseci

- dogovor vjerovnika na nagodbenom vijeću uz oprost do 70 posto duga

- utvrđivanje vrijednosti imovine

Za dužnike koji duguju više od 100 tisuća kuna

- postupak osobnog stečaja na sudu, najdulje 6 godina

- utvrđivanje vrijednosti imovine u Hrvatskoj i inozemstvu

- dodjeljivanje skrbnika zaduženog za prodaju imovine i isplatu vjerovnika

Za korisnike socijalne pomoći

-oprost od 60 do 70 posto duga po zakonu, bez potrebe da vjerovnici na to pristanu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. srpanj 2022 14:21