ŠEF HZJZ-a

Capak objasnio novu taktiku borbe s koronom: ‘Je li se ovako moglo krenuti i ranije? Nije kasno‘

‘Ovako ćemo sada imati mogućnost da se mjere usmjere tamo gdje problem postoji i da pokušamo taj problem riješiti na njegovom izvoru‘

Piše:

Jutarnji.hr

Objavljeno: 24. kolovoz 2020. 20:03

Krunoslav Capak

Damir Krajac/Cropix/Pool

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak gostovao je u ponedjeljak u emisiji RTL Danas.

Na pitanje ima li povjerenja da će lokalni stožeri preporuke donositi pravovaljano i pravovremeno, odgovorio je da je cilj današnjeg sastanka i dogovora s lokalnim stožerima bio da se spusti razina "snimke situacije epidemioloških procjena na lokalnu razinu".

- Smatramo da oni koji su na licu mjesta najbolje mogu uočiti problem i izvor zaraze i najbolje usmjeriti određenu mjeru da se taj izvor zaraze smanji i da se problemi riješe. Kad budemo imali informacije od lokalnih stožera o tome, onda Nacionalni stožer može donositi usmjerenije mjere. Dosad kad smo donosili horizontalne mjere koje se odnose na sve županije, uvijek postoji mogućnost da za nekoga ta mjera bude prestroga ili mu ne treba, kazao je i dodao kako je uvijek negdje situacija bolja, a drugdje lošija.

- Ovako ćemo sada imati mogućnost da se mjere usmjere tamo gdje problem postoji i da pokušamo taj problem riješiti na njegovom izvoru. Lokalni stožeri uvijek imaju člana epidemiologa, kazao je Capak.

Na dodatno pitanje da su lokalni stožeri i dosad imali epidemiologe te je li se današnji sastanak dogodio prekasno, Capak je odgovorio da su i dosad s njima komunicirali na isti način.

- Međutim, sad smo im jasno predočili tu mogućnost i način rada da se princip supsidijarnosti primijeni i da se problem snimi i da se mjere usmjere tamo gdje je najpotrebnije, kazao je Capak i dodao kako je Nacionalni stožer i dosad podržavao mjere koje su predlagali lokalni stožeri. Podsjetio je na slučajeve Vukovarsko-srijemske županije s vjenčanjima ili karantenom na Murteru gdje su oni poslušali lokalne stožere u prošlosti.

Nije kasno

Na ponovno pitanje je li se moglo sve ranije, Capak je odgovorio: - Mi smo i dosad uvijek reagirali na taj način da smo podržali lokalni stožer. MIslim da nije kasno. Ali sada smo svim stožerima predočili tu mogućnost, da ona postoji, i da ćemo ih mi svakako podržati kada uoče problem i daju nam prijedloge.

U posljednja dva tjedna je među svim testiranima 11 posto pozitivnih. Na pitanje je li to zabrinjavajuće i postoji li država u Europi koja stoji gore od Hrvatske po tom pitanju, Capak je kazao: - Nisam gledao kakvi su podaci za druge zemlje u Europi, ali to je svakako jedna teška situacija. Zbog ovog velikog broja oboljelih koji imamo u zadnja dva tjedna ili 10 dana nam je taj postotak značajno porastao. Inače smo mi kontinuirano bili ispod 5 posto i imali smo jako dobar postotak. Međutim, ovi veliki brojevi su nas podigli i mi se nadamo da ćemo te velike brojeve uspjeti smanjiti i vratiti se ispod 5 posto.

Svjetska zdravstvena organizacija u svojim smjernicama kaže da kada je iznad tih 5 posto, situacija nije pod kontrolom. - Mi ne mislimo da situacija nije pod kontrolom. To je samo jedan pokazatelj. Mi imamo jako dobre pokazatelje koji govore o identifikaciji izvora zaraze i načina na koji su se zarazili jer naši epidemiolozi rade ogroman posao jer sa svakim razgovaraju i identificiraju gdje se mogao zaraziti, pronađe potencijalne kontakte. Po nama je najvažniji pokazatelj koliko imamo neriješenih slučajeva. A imamo ih malo, rekao je Capak.

'Cost efektivnost'

Na pitanje stoji li računica da ako više testiramo, onda imamo i više pozitivnih, Capak je kazao da to "relativno stoji". - Kada bismo masovno testirali, sigurno bismo pronašli i one asimptomatske, kojih prema našim zadnjim podacima, ima oko 15-20 posto. Tako da bismo sigurno pronašli više, rekao je Capak.

- No to je pitanje cost efektivnosti. Ako više testirate, više ste i novca potrošili, a pitanje je hoćete li naći dovoljno više pozitivnih da biste financijski pokrili takvu mjeru, rekao je Capak.

Danas je rečeno da maske u školama nisu potrebne ako je moguća distanca od 1,5 metara. Na pitanje je li to onda i neka generalna preporuka za jesen i sve zatvorene prostore, Capak je odgovorio da je najvažnija mjera distanca.

- Nakon toga dolazi maska. U školama je teško provesti to da svi nose maske i da ih nose pravilno svih pet, šest ili sedam sati koliko su u školi. U ovome trenutku smo se odlučili za distancu i dali smo preporuku ukoliko se distanca ne može ostvariti s cijelim razredom da se razred podijeli na pola pa da dio djece prati nastavu online, odnosno postoje različite mogućnosti jer mislimo da je distanca najvažnija, kazao je Capak i dodao da je maska potrebna tamo gdje je nemoguće izbjeći susret i bliski kontakt kao u javnom prijevozu i trgovinama.

Na pitanje je li za očekivati da škole postanu nova žarišta kazao je da se nada da do toga neće doći. - Epidemiolozi će sigurno imati oko škola posla jer su respiratorne infekcije jako česte u dječjoj dobi. Posebno kada dođe jesen i hladnoća. Tada će sasvim sigurno biti problema i epidemiolozi će trebati skupa s liječnicima promarne zdravstvene zaštite i školskim liječnicima sudjelovati u tome. No, nadamo se da će se do početka školske godine situacija relativno pročistiti i da ćemo imati manji broj zaraženih. Pogotovo među djecom, kazao je Capak u emisiji RTL Danas.

Božinović: Dok je moguće mjere će se donositi u kombinaciji lokalno-regionalno

Načelnik Nacionalnoga stožera civilne zaštite Davor Božinović izjavio je u ponedjeljak da će se, dok god je to moguće, pa tako i na jesen, mjere donositi u kombinaciji lokalno-regionalno, te da su za Nacionalni stožer najmanje poželjne nacionalne mjere, koje se ne isključuju.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović gostovao je u ponedjeljak navečer u Dnevniku HRT gdje se osvrnuo na mogući 'scenarij' za jesen u kontekstu udvostručenja broja zaraženih.

Govoreći o mjerama kojima bi se reagiralo na te mogućnosti Božinović je rekao da, dokle god je to moguće, a nada se da će to biti stalno moguće, mjere će se donositi u kombinaciji lokalno-regionalno, a što se Nacionalnoga stožer tiče najmanje poželjno je da se donose nacionalne mjere, ali ih ne isključujemo".

Dodao je kako je teško predmnijevati što će se dogoditi, ali je siguran da, ako će se svi angažirati maksimalno u detektiranju, a onda i u prijedlogu prema Nacianalnom stožeru, da će se postići rezultat.

Podsjetio je da su lokalni stožeri i dosad donosili mjere, iako ih je bilo manje, poput stožera u Murteru, Udbini, Braču, a nedavno i Vukovarsko-srijemske županije na koje je pak, Nacionalni stožer civilne zaštite uvijek reagirao znajući da ljudi na terenu imaju bolji uvid u situaciju i potencijalna žarišta.

Sada kad nema lockdowna i za njim čak nema ni potrebe, oslanjat ćemo se na podatke s terena i ako lokalni stožeri - županijski, gradski, općinski upozore da se nešto događa , Nacionalni stožer će brzo donositi odluke koje će se onda primjenjivati, jer je bolje više preciznijih odluka nego jedna odluka koja može biti neselektivna, rekao je.

Izrazito efikasan sustav Enter Croatia

Minisitar se osvrnuo i na podatak kako se u nedjelju, zbog novoga režima prijelaza granice, čekalo gotovo 14 sati na granici između Austrije i Slovenije, jer su se svi koji su željeli proći kroz Austriju, morali registrirati na granici kod zdravstvenih službi.

Na pitanje je li očekivao takav razvoj situacije, Božinović je odgovorio kako to očito nije nitko očekivao, uključujući i regionalne vlasti u Austriji koje su, napomenuo je, danas na neki način i preuzele odgovornost za to.

Podsjetio je da je Hrvatska kada se zaključilo da bi na graničnim prijelazima moglo biti gužvi u nekoliko dana, u suradnji s informatičarima, uspostavila sustav Enter Croatia koji se pokazao izrazito efikasan i smanjio je gužve na graničnim prijelazima tako da praktički nitko nije morao čekati, a svi podatci koje je netko ostavio očitavali su se na njegovoj putnoj ispravi.

Iako je turistička sezona nadmašila očekivanja zbog porasta boroja noovozaraženih, neke zemlje su Hrvatsku stavile na "crvenu listu" uz obrazloženje da su se turisti zarazili u Hrvatskoj.

S tim u vezi, Božinović je ponovio da je riječ o odluci tih država jer, rekao je, svaka zemlja nastoji prije početka školske godine, koja u nekim zemljama počinje ranije nego kod nas, da se epidemiološka situacija smiri što je više moguće.

"Mislim da neću pogriješiti ako kažem da je Hrvatska zapravo jedina zemlja koja je u ovih nekoliko mjeseci imala četvrtinu stanovništva više nego što i inače ima, za razliku od drugih mediteranskih zemalja koje su zabilježile pad i do 80 i 90 posto turističkih dolazaka, a Hrvatska je negdje iznad 50 posto, u kolovozu i 67 posto u odnosu na prošlu godinu", rekao je Božinović.

Ilegalne migracije - pomoglo bi da BiH kontrolira svoje istočne granice

Kada je pak riječ o situaciji s migrantima na granici Hrvatske i Bosne Hercegovine (BiH), ministar je rekao da je u Unsko-sanskom kantonu sada oko deset tisuća migranata što se osjeća i u Hrvatskoj jer je 20 posto veći pritisak na hrvatske granice u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Podsjetio je i na razdoblje lockdowna kada nije bilo kretanja migranata koje je, istaknuo je, "zanimljivo i s aspekta da se može konstatirati da kada postoji politička volja da se migrante zadrži, a govorim i o vlastima u BiH, da je to moguće".

"Hrvatska policija je kao i uvijek na visini svoje zadaće, sprječava ilegalne migracije, a puno bi nam pomoglo kad bi BiH počeo kontrolirati ulazak na svoj teritorij na istočnim granicama i onda bi bilo bolje i stanovnicima Unsko-sanskoga kantona i drugih dijelova BiH, a time i Hrvatskoj", zaključio je ministar Božinović. (Hina)

Vezane vijesti