U petak je održana presica Nacionalnog stožera civilne zaštite. U Hrvatskoj je danas 816 novozaraženih koronavirusom, objavljeno je na konferenciji.
- Danas na 557 dan zabilježeno je 816 novih slučajeva. Od početka epidemije testiano je 2.573.737 osoba. U protekla 24 sata testirano je više od 9 tisuća osoba. na bolničkom liječenju je trenutno 457 osoba. U odnosu na jučer, broj bolesnika na respiratoru veći je za 10. Oporavilo se ukupno 363.969 osoba. Nažalost, u protekla 24 sata imamo 6 preminulih, objavljeno je na presici.
Zatim se obratio ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak.
- Hrvatska je trenutno na 13. mjestu na ljestvici zemalja EU po stopi incidenciie po 100.000 stanovnika. Po pokazatelju, ukupna stopa smrtnosti po stanovništvu, Hrvatska ima stopu smrtnosti od 2057.3.
Capak je potom govorio o izraelskom iskustvu s trećom dozom cjepiva.
- Izrael je jedna od zemalja gdje je 4. val snažno buknuo. Njihov porast bio je za 100 posto u 14 dana. Imali su razloga prilično se zabrinuti oko toga, budući da su jedna od najprocjepljenijih nacija na svijetu. Veoma su rano krenuli sa starijim, a zatim i s mlađim skupinama. Usprkos tome, brojke su počele rasti, kako su oni imali mogućnost praćenja razine antitijela u krvi. Nakon što su zaključili da 4. val intenzivno dolazi i imaju smanjene razine antitijela odlučili su krenuti s trećom dozom. Odluka je donesena već krajem 6. mjeseca, a cijepili su više od 2 milijuna ljudi, naročito starije od 60 godina. Ovo su rezultati razine antitijela u krvi nakon 3 doze. Nakon nje imunitet izrazito raste. Pokazuje se da je rizik od obolijevanja 11 puta manji. Bitno je reći da, po njihovim podacima, nakon treće doze nije bilo toliko nuspojava kao nakon prve i druge doze. Pokazalo se da ne bi trebalo biti straha nakon treće doze. Ovi rezultati pokazuju da osobe starije od 60 godina koje ispunjavaju uvjete, nakon njihovog praćenja pokazalo se da se uvelike smanjuje rizik od teškog obolijevanja. ECDC oko toga ima jasan stav. Kažu da treća doza nije upitna, ali pitanje je koje bi skupine stanovništva trebalo cijepiti trećom dozom i na koji način. Njemačka je najavila primjenu treće doze sredinom 9. mjeseca, a izvještaj ECDC-a pokazuje da se i u Hrvatskoj vodi intenzivna diskusija o uvođenju treće doze. Vremenski interval primjene treće doze je 4 tjedna do 9 mjeseci nakon primjene druge doze.
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ nastavila je s temom cijepljenja:
- Bilo je više upita u zadnje vrijeme oko studije. Dobila sam većinu analiziranih rezultata. Ovdje smo se fokusirali na ono što je bitno za javnost. Mi smo počeli cijepiti zdravstvene djelatnike tako da situaciju možemo pratiti kao Izraelci. Ovo su rezultati specifičnih antitijela zaposlenika u klinici koji su cijepljeni Pfizerovim cjepivom. Do danas je 608 djelatnika primilo cjepivo, od ukupnog broja liječnika samo jedan nije cijepljen iz zdravstvenih razloga. možemo reći da je gotovo 100 posto cijepljeno u klinici. Što se tiče medicinskih sestara, tu su brojke malo lošije, ali svejedno izvanredne.
Prokomentirala je slabu procjepljenost kod mladih.
- Mlađe osobe još uvijek razmišljaju i misle da su nedodirljivi, misle da im se ništa neće dogoditi. Ono gdje moramo poraditi su ne zdravstveni djelatnici, ali vjerujemo da će i oni shvatiti koliko je to važno. Imamo pet dobnih skupina, ono što je zanimljivo je da nakon prve doze stariji imaju nižu razinu antitijela. Kod druge doze te se razlike između skupina gube, što se vidi i 3 do 6 mjeseci nakon. Vidite da su praktično vrijednosti kod svih tih skupina više od svih ostalih starosnih skupina. Ono što je bitno je da se nakon druge doze cjepiva prati kontinuiran pad i ovo je u skladu s onim što je pokazala izraelska studija. Razina antitijela 6 mjeseci nakon druge doze neznačajno je viša nego nakon prve doze. Oni koji su preboljeli covid imali su značajno višu razinu antitijela. Ono što nije utvrđeno je značajna ovisnost između razine antitijela i spola. Razina je najviša nakon tri tjedna u skupini od 18 do 30 godia. Ta razlika se gubi u kasnijim točkama, no kontinuirano je viša kod mlađih od 30 godina.
Započeo je potom svoje izlaganje ministar zdravstva, Vili Beroš.
- Ne treba ponavljati da je ovo nova bolest i da su ovo nove okolnosti i iz dana u dan otkrivamo nove detalje koji nam pomažu u strategiji u borbi s bolešću. Ponekad nemamo odgovore na sva pitanja jer ih nemaju niti svjetska struka i znanost. molim sve da poklone vjeru znanosti i struci jer oni su najbolji put izlaska iz krize. Brojke ponovo rastu i postoje određene predikcije da će to biti tak i dalje zbog raznih okolnosti poput delta varijante. U ovom valu najveći broj među novozaraženima su necijepljeni. Činjenice koje iz dana u dan iznosimo to nedvojbeno dokazuju. Od 118 bolesnika na respiratoru njih 110 nije cijepljeno. Nadalje., kada gledamo rezultate u procijepljenosti, ona nije dovoljna da pobijedimo delta varijantu, koja je predominirala. Preko 90 posto virusa čini upravo delta varijanta. WHO je prepoznala još jednu rizična varijantu, odnosno Mi varijanta, otkrivena u Kolumbiji. Za sada nema potencijal nadvladati delta varijantu, ali sve su to okolnosti koje govore da moramo ostati oprezni. Virus radi sve da bi preživio,. a što mi činimo? Ne bismo trebali propitkivati znanstvene podatke ili čekati bolje vrijeme za cijepljenje. Sada je odlično, čak možda malo kasno vrijeme. Imamo alate. Šaljem poruku antivakserima. Njihova odluka da se ne cijepe je legitimna. Međutim, pokušaj utjecaja na druge nas vraća korak unatrag. Mi koji brinemo o vašoj zdravstvenoj sigurnosti učinili smo sve. To je naš zadatak i radimo to s velikom strašću prema znanosti i struci. Molim vas da dodatno ne opteretimo zdravstveni sustav. Negiranje učinkovitosti cjepiva i mjera nije kažnjavanje znanosti i farmaceutske industrije. To je kažnjavanje nas samih, naših susjeda i naše zemlje. Pomozimo jedni drugima, prekinimo taj začarani krug i krenimo u bolju budućnost.
Ponovno je potom govorila doktorica Markotić.
- Kolega Capak i ja smo diskutirali o tome kako je Pfizer predao dokumentaciju o učinkovitoasti treće doze. Bitno je da je krovna institucija u EU dala dozvolu za treću dozu. Svi bismo željeli znati kada bi bilo najbolje cijepiti oni koji su preboljeli. Većina preboljelih koji su se cijepili početkom veljače zarazili su se od kolovoza do listopada. Među njima nije bilo velikih razlika.
Nakon toga je o ECDC-ovoj karti, prema kojoj su neki djelovi Slavonije 'pocrvenili', govorio ravnatelj Capak.
- Kao što znate, po europskim pravilima postoje dva kriterija. Udio pozitivnih i incidencija. U Panonskoj Hrvatskoj dogodilo se da je udio testranja veći od 4% i čim je incidencija prešla 75 postali su crveni. Do sada je udio pozitivnih bio manji od 4% i imaju prostora za incidenciju do 200. Već smo puno puta rekli da svi oni koji se testiraju brzim testovima dobiju sve što im je potrebno, ali mi brojimo samo PCR testiranja. Osim toga, bitno je da strance ne brojimo u naše oboljele. Slavonija kao takva nema posebno žarište.
Doktorica Markotić se nadovezala rekavši da će se uvoditi novi kriterij u borbi protiv koronavirusa, a to je opterećenost zdravstvenog sustava te je dodao kako oni koji mogu proći bolest bez većih komplikacija se neće toliko uzimati u obzir.
Ministar Beroš istaknuo je bojazan od četvrtog vala:
- Doista je kompleksno. Svakodnevno razgovaramo o tome kak odgovoriti na 4. val i u tom kontekst htjeli smo ispiitati dob bolesnika. Činjenica je da je hospitalizirano više djece nego što je bilo u 3. valu, odnosno 2.8 posto, a u četvrtom valu je hospitalizirano 108 djece odnosno 5.5 posto. Da li je riječ o drugačijoj varijanti virusa, moguće je. Konkretnije podatke o svemu tome u ovom trenutku ne mogu reći, a ovo je učinjeno da bi prilagodili zdravstveni sustav. Na sreću, u klinici za infektivne bolesti nema većeg pritiska, vjerojatno će početkom školske godine biti i više djece. Za hospitalizaciju postoje indikacije kada dijete ima visoku temperaturi i sumnju da bi se mogao razviti multiinflamatorni sindrom. Kod djece koja su imuno-komprimitirana je rizik uvijek veći. Sporna je i skrb koju mogu dobiti kod kuće. U ovom trenutku nema ništa specifično što bi se moglo reći o tome.