VRIJEME ZA UKIDANJE?

Capakova pomoćnica brani mjere, pa i one nelogične, Lauc: ‘Da ih sad sve ukinemo, ne bi bilo ništa, niz je dokaza za to‘

Povoljna epidemiološka situacija u Hrvatskoj otvorila je logično pitanje - je li vrijeme za ukidanje mjera
Ivana Pavić Šimetin, Gordan Lauc
 Cropix

Povoljna epidemiološka situacija u Hrvatskoj otvorila je logično pitanje - je li vrijeme za ukidanje mjera. RTL-ova Potraga zato je istražila koliko su opravdane mjere s kojima još uvijek živimo iako smo brojeve novozaraženih sveli gotovo na minimum.

- Da se mjere ukinu, vjerojatno se ne bi dogodilo ništa, smatra član Vladina Znanstvenog savjeta Gordan Lauc.

Između ostalog, svoju tvrdnju temelji i na nedavnoj masovnoj proslavi košarkaškog naslova u Zadru.

- Ljeto je loša sezona za ovaj virus, znači virus se puno neučinkovitije širi, ljudi imaju manje teške simptome i to je recimo ono što smo vidjeli prošlo ljeto. A sada na prošlo ljeto trebamo dodati da nas je pola u Hrvatskoj preboljelo, da smo još jedno 40 posto odraslih cijepili. Naravno, ti brojevi se ne mogu zbrojiti jer se u jednom dijelu preklapaju, ali je činjenica da vjerojatno negdje dvije trećine ljudi u Hrvatskoj se više ne može razboljeti i zato ti brojevi toliko padaju, kaže Lauc.

Građani se pitaju ako nema zaraze na okupljanju poput zadarske utakmice gdje se preklopilo puno faktora rizika, jesu li nam epidemiološke mjere uopće više potrebne.

- Kada bismo sada doslovno ukinuli sve mjere, vrlo vjerojatno se ne bi dogodilo ništa kao što se nije dogodilo ništa kada smo imali reli u Zagorju, kada je bila norijada, kada su bile proslave nakon izbora, kada je bila proslava naslova u Zadru i, ako se vratimo korak u natrag, čak i nakon potresa u Sisku i Petrinji nismo imali velik broj zaraženih. Prenaglašava se u medijima uloga mjera, kaže Lauc.

S Laucom se ne slaže zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin.

- Mi za Zadar recimo ne možemo biti sigurni da se nije ništa dogodilo. Ima sedam slučajeva direktno povezanih s tim događajem. A zapravo, kako se radi o mlađim osobama koje nemaju često simptome bolesti pa se onda ni ne testiraju, oni u svojim obiteljima još uvijek mogu proširiti bolest i mi zapravo sve do kraja lipnja možemo očekivati sekundarne i tercijarne slučajeve koji će biti vezani na utakmicu u Zadru, poručuje Pavić Šimetin.

Capakova zamjenica objasnila je i razloge zbog kojih se ne dozvoljava rad kafićima i klubovima u zatvorenim prostorima.

- Nama je za sva ova okruženja koja ste naveli najveći problem što ne znamo tko je od ljudi prisutan i ne znamo tko je s kim bio u kontaktu. I vi kada imate osobu koja je u takvom okruženju pozitivna i to pratimo tijekom cijele ove pandemije, vi ne možete znati koga je ta osoba u jednom kafiću ili klubu gdje je bila sve mogla zaraziti i tko su te sve osobe koje trebaju ići u samoizolaciju da ne bi potencijalno zarazu širile na druge osobe, kaže Ivana Pavić Šimetin.

Pritom nije objasnila kako je moguće saznati koga je netko zarazio u ugostiteljskim objektima kojima je rad dopušten u zatvorenim dijelovima, kao što su restorani ili kafići koji poslužuju i hranu.

Sami gostitelji podsjećaju da epidemiolozi ne znaju ni tko sve hoda prekrcanim trgovačkim centrima, a zbog takvih nelogičnosti pada i povjerenje u Stožer i njegove odluke.

Molekularni biolog Lauc smatra kako niti nešto veći broj zaraženih ne bi bio problem.

- Mislim da temeljni cilj epidemioloških mjera mora biti da širenje zaraze uspore do razine da ne ugrozi naš zdravstveni sustav. Ono što mislim da naša Vlada radi je te brojeve svesti skoro pa na nulu pa da budemo zelena zona i da turizam može bolje funkcionirati pa je teško u ovom trenutku reći što je opravdano, a što možemo biti sigurni. Ali sada smo na tako malim brojevima da čak i da imamo sporiji pad ili blagi rast to nije nikakav ozbiljni zdravstveni rizik. Moramo se fokusirati na broj teško bolesnih i hospitaliziranih, a danas je to 20-ak ljudi dnevno na području Hrvatske i to starijih ljudi, kaže Lauc.

Ipak, Pavić Šimetin nije znala točno reći kada će sve mjere biti ukinute. Kaže tek da se nada da neće biti na snazi godinama iako to očito ne isključuje kao mogućnost.

- Nadamo se da će ovoj epidemiji jednom doći kraj. Ali, isto tako moramo znati da se s normalom kakvu smo imali prije pandemije možemo pozdraviti na neko vrijeme i prihvatiti da neke te svoje običaje i navike moramo ipak mijenjati. Pa samo kada gledamo tu masku bilo nam je na početku čak i malo to smiješno nositi i neugodno, a sada je neugodno onima koji na sastanak dođu bez maske. Tako da su to neke stvari na koje se može naviknuti i mogu se prihvatiti da postaju sastavni dio života, rekla je za Potragu Pavić Šimetin.

Interes za cijepljenje slabi posljednjih tjedana, a Capakova pomoćnica kaže kako ljude žele motivirati tako što podsjećaju da će građani cijepljenjem zaštititi stariju populaciju.

- Ova pandemija nas je naučila da je to stvarno smrtonosna bolest koja ima visoku razinu smrtnosti, kaže Pavić Šimetin.

Lauc kaže kako nikoga ne treba prisiljavati na cijepljenje jer "ovo nije virus koji doista ugrožava velik broj života".

- Ako ćemo sada ljude tjerati na cijepljenje, a znamo da cijepljenje ima nuspojava i da će biti ljudi koji će zbog cijepljenja imati određene probleme, samo ćemo stvoriti veći otpor prema cijepljenju, tvrdi Lauc.

No cijepljenjem ćemo ipak dobiti neke benefite u odnosu na ljude koji nisu cijepljeni. Posebno kada su u pitanju zatvoreni prostori, veća okupljanja i putovanja.

- Imamo mogućnost digitalne potvrde koja će omogućiti laganu provjeru kod ulaska na neko okupljanje, razvijamo mobilnu aplikaciju koja će moći provjeriti imali netko digitalnu potvrdu ili ne. Tako bi se ubrzao protok ljudi i povećala sigurnost ako bi unutra bili samo oni s covid potvrdom, zaključuje Ivana Pavić Šimetin.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. svibanj 2022 05:57