Hrvatska više nije cjenovno izrazito konkurentna na čarter tržištu, a koliko se zaoštrila borba za gosta pokazuje podatak da se već sada, za najam plovila iduće godine, nude popusti od 30 do čak 40 posto. Istodobno se na dva tradicionalno važna tržišta hrvatskog turizma, Njemačkoj i Austriji, osjeća sve veća cjenovna osjetljivost gostiju. S druge strane, premium segment nautike i dalje dobro funkcionira, a rast bilježe i udaljenija tržišta poput SAD-a.
To je slika tržišta koja se mogla čuti na posljednjem panelu konferencije „Nautički turizam Hrvatske 2030.“, nazvanom „Tržište, promocija i booking trendovi“. Rasprava je pokazala da hrvatska nautika nije u krizi potražnje, ali se nalazi usred ozbiljne tržišne promjene.
Gosti više uspoređuju cijene, konkurencija na Mediteranu raste, a dosadašnji model u kojem je Hrvatska velik dio svoje prednosti gradila na broju plovila, atraktivnosti obale i snažnom čarteru sve teže može osiguravati daljnji rast. Saša Popovac, direktor Sektora za strateško planiranje, održivost i turističko iskustvo Hrvatske turističke zajednice, kazao je da je nautika jedan od glavnih motiva dolaska zbog čega zauzima značajno mjesto u promociji Hrvatske.
– Svake godine HTZ provodi kampanje u kojima je nautika izuzetno zastupljena jer je jedan od glavnih motiva dolaska. Kampanje provodimo na tržištima s kojih moramo privući najveći broj gostiju. Ove godine nautičku kampanju provodili smo od ožujka do svibnja i trenutačno smo otprilike na razini prošle godine – rekao je Popovac. No unutar samog nautičkog sektora rezultati nisu jednaki.
– Dio nautike raste po većim stopama, dok se neki segmenti suočavaju s izazovima. Premium segment dobro funkcionira, posebno veliki ekskluzivni brodovi. Veći izazov imamo s manjim brodovima, a tu se pojavljuje i pitanje klimatskih promjena. Što se događa s brodom koji nije opremljen klimatizacijom za vrijeme toplinskog vala? Moramo pronaći nove modele kako bismo i u idućim godinama ostvarivali rast – kazao je.
Popovac smatra da se nautiku ubuduće mora sve manje predstavljati kao puko iznajmljivanje plovila, a sve više kao turističko iskustvo koje uključuje destinaciju, gastronomiju i ostalu ponudu.
– Moramo se okrenuti upravljanju iskustvom i približiti turistima da nautika nije samo iznajmljivanje brodova, nego iskustvo. Vanpansionska potrošnja raste, ali imamo izazove na tržištima Njemačke i Austrije, gdje si dio gostiju takav odmor više ne može priuštiti. Sezona je bila dobra, ali cjelokupna mediteranska ponuda nalazi se pred izazovima i danas se gleda svaki euro – rekao je. Pad ili usporavanje s tradicionalnih tržišta Hrvatska zasad uspijeva nadomjestiti drugim gostima.
– Izazove na njemačkom i austrijskom tržištu uspijevamo kompenzirati domaćim tržištem i SAD-om. Ali rastu i naši konkurenti, otprilike po stopama od jedan do dva posto. Svi smo negdje u blagom rastu – kazao je Popovac.
Da pitanje cijene nije moguće svesti samo na cijenu veza ili najma broda upozorio je Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, govoreći o rezultatima i iskustvima istraživanja TOMAS Nautika.
Prosječni nautičar koji dolazi u Hrvatsku, kaže, pripada srednjoj životnoj dobi, obrazovan je i dobrostojeći. Mjesečni prihodi njegova kućanstva prelaze 5.500 eura, a riječ je i o izrazito lojalnim gostima koji se Hrvatskoj višestruko vraćaju.
– Kada imate takvog gosta, stvarate i određena očekivanja. Nautički turizam dijeli sudbinu ostatka hrvatskog turizma. Kada govorimo o cjenovnoj konkurentnosti, nju najmanje narušava sam smještaj, gdje postoje veliki ulazni troškovi. Problem je ukupan turistički proizvod koji se sastoji od čitavog niza drugih usluga – rekao je Krešić.
Pritom, kaže, veliku ulogu igra i psihologija gosta.
– Gost će često zapamtiti ono što mu je bilo najskuplje. Može platiti primjerenu cijenu smještaja, ali ako nakon toga plati neprimjerenu cijenu večere, doživjet će cijelu destinaciju kao skupu. Zato i u nautičkom turizmu moramo osigurati vrijednost za novac – naglasio je. Krešić smatra da se pritom često zanemaruje koliko je hrvatski turizam napredovao.
– Mi se mijenjamo nabolje. Imamo svojevrsno lokalno sljepilo i ne vidimo koliko je naš turizam napredovao u posljednjih 15 ili 20 godina. Ne kažem da je u hrvatskom turizmu sve sjajno, ali podigli smo kvalitetu. Možda smo mogli brže i bolje, ali imali smo koronu i geopolitičke okolnosti koje nisu išle u prilog razvoju turizma na Mediteranu i u Europi. Nautika ima mogućnost biti perjanica europskog turizma, ali moramo raditi na kvaliteti. Kvaliteta je ključ – rekao je Krešić. Njegova je poruka kada su u pitanju cijene jednostavna.
– Moramo se fokusirati na kvalitetu. Cijene trebaju biti racionalne i realne i tada neće biti potrebe za apelima Vlade. Jedina ispravna cijena jest ona koju tržište prihvati – kazao je.
Mnogo kritičniji prema dosadašnjem razvojnom modelu hrvatske nautike bio je Siniša Topalović, partner i globalni direktor za savjetovanje u turizmu Horwath HTL-a. Hrvatska, kaže, raspolaže izvanrednim resursom, ali njime još uvijek upravlja prema modelu koji prvenstveno pokušava izvući što veći prihod iz svakog metra plovila.
– Hrvatska ima fantastičan resurs, ali kada pogledamo model kojim upravljamo, to je low value poslovni model. Idemo prema maksimizaciji prihoda po metru plovila, a premalo investiramo u kvalitetu infrastrukture i proizvoda – rekao je Topalović. Podsjetio je da je Hrvatska svojedobno upravo osnivanjem ACI-ja napravila veliki iskorak i u nekim segmentima bila ispred današnjih konkurenata.
– Kada gledamo ACI, koji je nastao državnom intervencijom, prije tridesetak godina bili smo jako dobro kapitalizirani. U jednom trenutku imali smo globalni know-how i bili smo jači od Turaka i Grka. Napravili smo svjetski iskorak formiranjem ACI-ja, a onda smo zaspali na lovorikama – rekao je. Problem vidi i u činjenici da međunarodni kapital namijenjen nautičkim projektima zaobilazi Hrvatsku.
– Stotine milijuna eura ulažu se u akvizicije nautičkih projekata i šire, a Hrvatsku taj kapital zaobilazi jer kod nas nema dovoljno prilika za ulaganje. Zato mi danas radimo velike marine od 300 ili 400 vezova u Albaniji i Crnoj Gori. Ako želimo napredak u nautičkom turizmu, moramo se otvoriti kapitalu. Trebaju nam nove generacije nautičkih marina – rekao je Topalović. Pritom, dodaje, treba promijeniti i samu ideju marine.
– Moramo prestati gledati marinu kao parkiralište za jedrilice. Moramo promijeniti mindset i shvatiti da prodajemo cijelo iskustvo, osmijeh i uslugu – kazao je. Njegova poruka za budućnost nije povećavanje broja plovila.
– Ključan fokus u budućnosti ne treba biti više nautike, nego bolja nautika. Moramo paziti da nam se na moru ne dogodi ono što nam se dogodilo s apartmanizacijom na kopnu. Istodobno se moramo otvoriti novim investicijama – rekao je Topalović. Koliko je pritisak na čarter tržištu snažan iznijela je Martina Hršak, direktorica MMK Systemsa, tvrtke koja stoji iza Booking Managera.
– Hrvatska je cjenovno bila jako konkurentna jer smo imali niže cijene. Već godinama više nismo toliko cjenovno konkurentni, ali razlog nije samo cijena plovila. Marine i restorani također imaju svoj doprinos i Hrvatska je prestala biti toliko konkurentna na čarter tržištu – rekla je Hršak. Poseban problem vidi u sve agresivnijoj politici popusta.
– Ni na jednom tržištu nisam vidjela toliko popusta kao na čarter tržištu. Imali smo last minute, pa early booking, a već sada imamo popuste od 30 do 40 posto za najam plovila za iduću godinu – upozorila je. Hrvatski čarter pritom se bori s konkurentskim destinacijama u kojima su niži i drugi troškovi odmora, od marina do restorana. Dodatni pritisak, prema Hršak, stvaraju velike internetske platforme koje pokušavaju zauzeti poziciju svojevrsnog Booking.com-a za plovila i pritom snažno spuštaju cijene.
Zlatko Vodanović iz Stories – Experience Premium Croatia i CRO.Y.A.-e smatra da se hrvatsko tržište već počelo mijenjati i da povratka na model jeftinije destinacije zapravo nema.
– Nalazimo se u ubrzanoj tranziciji od low value modela prema klijenteli koja si može priuštiti premium. To je doživljaj, ali ga je teško ostvariti u sadašnjim uvjetima jer čarter realno ima sve manju isplativost, a istodobno od njega tražimo da digne kvalitetu usluge – rekao je. Viša kvaliteta, upozorava, nije apstraktan pojam nego konkretan trošak.
– To znači dodatne zaposlenike, nošenje kofera, pruženu ruku, osmijeh. Taj čovjek mora imati energije, mora imati kolege, a sve to košta – kazao je Vodanović. Smjer u kojem tržište ide, smatra, već je vidljiv.
– Tranzicija tržišta već je krenula i tu ne moramo puno raditi da bi se ona dogodila. Moramo je razumjeti i ponuditi bolju kvalitetu i uslugu. Natrag više ne možemo, ali ne možemo ni ići niže. Kratkoročno možda neće svima biti isplativo koliko bismo željeli, ali to je izlaz iz ove situacije – zaključio je Vodanović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....