IZBORI U ZAGREBU UTJEČU NA SABOR

Čeka li nas preslagivanje u Saboru ili ponovno na birališta

 Goran Mehkek / CROPIX

- Ne vidim svrhu stvaranja tanke većine da bi se ona održala samo četiri mjeseca. Većina postoji ili ne postoji, a Vlada može biti stabilna s većinom od 76 zastupnika u Saboru ili nestabilna s podrškom njih 86 - rekao je Zlatko Hasanbegović, ne odbacujući mogućnost da upravo on, Bruha Esih te Željko Glasnović budu dio tanke većine koja bi podržala Vladu Andreja Plankovića i spriječila treće po redu prijevremene parlamentarne izbore.

- Treba najprije vidjeti tko su ministri koje će Plenković predložiti. Dok ne znamo tko su ti ljudi, teško je bilo što kazati - rekao je dojučerašnji HDZ-ovac i napomenuo kako od predsjednika HDZ-a Plenkovića očekuje da razgovara s njim, odnosno Esih prije nego što testira parlamentarnu većinu za nove ministre koji bi trebali zamjeniti smijenjene mostovce. - Očekujem razgovor o tome kakva bi bila nova većina u Saboru i koja je njezina svrha - zaključio je Hasanbegović, kojem su lokalni izbori u Zagrebu, u kojima je sudjelovao na listi Brune Esih (i time se izbacio ih HDZ-a), zapravo predizbori. Ono što Esih i Hasanbegoviću slijedi je formiranje političke stranke.

Velika koalicija

Kada je riječ o podršci Vladi Andreja Plenkovića i formiranju nove većine u Saboru, realno je očekivati da će rezultati izbora u Zagrebu na nju imati izravan utjecaj. Naime, aktualni gradonačelnik Milan Bandić već je uputio poziv za stvaranje velike koalicije u gradu. Ako pobijedi u drugom krugu HNS-ovu i SDP-ovu kandidatkinju Anku Mrak-Taritaš, ostaje mu problem formiranja većine u gradskoj skupštini. Suradnju može očekivati jedino s gradskim zastupnicima izabranima s liste Brune Esih te s HDZ-om. Ovo bi za Plenkovića mogla biti vrlo delikatna situacija s obzirom na to da je stao iza kandidature Drage Prgometa za zagrebačkog gradonačelnika i dao mu mandat da kreira HDZ-ove liste za Gradsku skupštinu s jednim od osnovnih ciljeva da promijeni krvnu sliku zagrebačkog HDZ-a, a to je podrazumijevalo i odmak od Bandića. Ako bi Bandić podršku Plenkovićevim ministrima u Saboru uvjetovao HDZ-ovom podrškom njegovoj listi u zagrebačkoj Skupštini, a predsjednik HDZ-a na to pristao, to bi značilo da je Prgometu okrenuo leđa te odustao od politike vraćanja HDZ-a na politički smjer stranke desnog centra.

Drugi krug

- Ovi izborni rezultati pokazuju da građani imaju povjerenje u HDZ i ne ukazuju na to da bi željeli prijevremene parlamentarne izbore. HDZ će pokušati formirati novu većinu u Saboru, i to takvu da ne ovisi ni o čijim ucjenama. Imamo nekih naznaka da bi to mogli ostvariti. Ali ako ne bude moguće, onda ćemo na nove izbore - kaže nam jedan od istaknutih HDZ-ovaca, blizak suradnik predsjednika HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića. Još postoji šansa da se u okvirima aktualnog saziva Sabora formira nova većina u kojoj bi sudjelovala neka od oporbenih stranaka koja naginje centru. U tom kontekstu može se govoriti o HNS-u, HSS-u te IDS-u. Čelništva svih ovih stranaka već su više puta izjavljivala da od toga neće biti ništa, no iskustvo pokazuje da ipak treba pričekati da završi drugi krug lokalnih izbora.

Koalicija

Što se HSS-a tiče, njihov predsjednik Krešo Beljak je nekoliko puta rekao da njegovih pet zastupnika sigurno neće sudjelovati u preslagivanju niti će podržati Plenkovićevu Vladu. Beljakova orijentiranost na suradnju sa SDP-om formalizirana je kroz koalicijski sporazum za parlamentarne izbore, neovisno o tome kada će do njih doći. Po tome sporazumu SDP jamči HSS-u čak šest pozicija na izbornim listama, i to onih koje garantiraju siguran ulazak u Sabor. Ako bi bili u prilici formirati Vladu, onda HSS-u pripadaju i pozicije u izvršnoj vlasti. Sporazum je sklopljen uoči prvog kruga lokalnih izbora, a koliko je Beljaku do njega stalo, govori činjenica da nije želio čekati da prođu nedjeljni izbori pa da sazove sjednicu Glavnog odbora HSS-a koji bi sporazum potvrdio, nego je održao telefonsku sjednicu. Prema sporazumu koji je s Beljakom sklopio bivši predsjednik SDP-a Zoran Milanović, HSS se domogao pet zastupničkih mandata, što je financijski spasilo stranku od bankrota, a Beljaku dalo manevarski prostor da se riješi svih oponenata unutar nje. Posljedica je odlazak iz stranke čitavih ogranaka od nekoliko stotina ljudi.

Dok je spomenuti sporazum i više nego dobar za HSS, u SDP-u nisu svi njime sretni. Neki vodeći SDP-ovci upozoravaju da on još ne može imati nikave pravne učinke jer nije dobio potvrdu Glavnog odbora SDP-a. - Svaki koalicijski sporazum mora potvrditi naš Glavni odbor, a bojim se da ovaj koji je predložilo Predsjedništvo neće proći - rekao nam je jedan od članova Predsjedništva SDP-a.

Situacija je pomalo apsurdna jer nijedna stranka iz oporbenog bloka ne želi ući u koaliciju s HDZ-om niti podržati manjinsku Vladu, a nijednoj istodobno ne odgovaraju prijevremeni izbori i svakako bi ih željeli izbjeći. To je ujedno i razlog zbog kojeg se sve češće može čuti kako bi za zemlju bilo najbolje kada bi HDZ i SDP formirali veliku koaliciju. Tu je tezu prošloga tjedna iznio Beljak, a prije nekoliko dana podržala ju je i bivša predsjednica HNS-a i bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. S njihove pozicije stav je vrlo logičan jer bi dvije najveće stranke u toj varijanti zajednički podnijele sav rizik krize u Agrokoru, suočile se s posljedicama arbitraža i pritom zasigurno izgubile dio birača koji bi njihovu suradnju doživjeli kao svojevrsnu izdaju.

Most treća snaga

Kada smo u SDP-u pitali za stav o velikoj koaliciji, jedan od najbližih suradnika predsjednika SDP-a Davora Bernardića rekao je da bi se o njoj moglo razgovarati, ali tek nakon prijevremenih parlamentarnih izbora.

Šef SDP-a Bernardić i njegovi najbliži suradnici zagovaraju nove izbore jer je to jedini način da promijene sastav Kluba zastupnika i riješe se milanovićevaca. Većina SDP-ovih zastupnika, pak, ne želi prijevremene izbore jer znaju da nakon njih više ne bi vidjeli Sabor. No, argumenti koje ističu su neorganiziranost stranke, prazna stranačka blagajna te mršav koalicijski potencijal koji je nedostatan za formiranje nove stabilne Vlade. Kada je riječ o Mostu, može se očekivati da bi mu novi parlamentarni izbori dobro došli jer bi na njima dobio priliku da potvrdi petnaestak mandata i nakon podbačaja na lokalnim izborima dokaže da je i dalje treća politička snaga u zemlji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. veljača 2023 01:13