ČUDNA UPOZORENJA

Češka bruji o ‘ljigavom želeu‘ koji je prekrio plaže u Istri: ‘To nema veze s istinom‘

Turistička zajednice Istre primila je upite turista iz Češke i Slovačke odmah nakon što su informacije o meduzama objavljene u medijima
 Goran Sebelic/Cropix/Cropix

U češkim medijima pojavile su se posljednjih dana vijesti da su hrvatsku obalu preplavile meduze, a u jednom češkom magazinu objavili su da su plaže u Vrsaru, Poreču, Umagu, Savudriji i Piranu te na cijeloj talijanskoj obali u regiji Friuli Venezia Giulia "prekrivene ljigavim želeom".

Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istre, kaže da su, nakon što su informacije objavljene u češkim medijima, dobili upite turista iz Češke i Slovačke. Prema njegovim riječima, opasnosti nema i istarska obala je sigurna za kupače.

- Radi se o člancima u pojedinim medijima. Zatražio sam o tome mišljenje struke i oni su se očitovali - rekao nam je Ivošević.

Mišljenje o stanju s meduzama u Istri dali su doc. dr. sc. Paolo Paliaga i dr. sc. Neven Iveša, djelatnici Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, koji su istaknuli da je tijekom cijele zime 2022., kao i početkom proljeća, zabilježena "povećana brojnost meduzoidnih oblika žarnjaka vrste Rhyzostoma pulmo, poznate javnosti kao morska pluća".

- Radi se o vrsti žarnjaka koja je autohtona u Jadranu i koja se prirodno povremeno može pojaviti u većem broju. Zbog svojih većih dimenzija može predstaviti problem u ribarstvu, jer velike količine ove meduze u ribarskim mrežama mogu oštetiti ribolovne alate i smanjiti njihovu efikasnost. Ova vrsta generalno nije opasna za čovjeka, no u slučaju duljeg kontakta s kožom, naročito sluznica, mogu izazvati blago peckanje i neugodu. Za kupače ova je vrsta potpuno bezopasna. Trenutačno je njihova brojnost u značajnom padu, a očekuje se dodatno smanjenje kako se more postupno zagrijava. Iako je ove zime njihova brojnost bila izuzetno visoka (do 10 jedinki po četvornome metru), trenutačno se gustoća njihove populacije smanjila na jednu jedinku na 700 četvornih metara, s daljnjim trendom opadanja - ustvrdili su na pulskom Fakultetu prirodnih znanosti.

Navode i da su, osim navedene vrste, krajem zime i početkom proljeća uočeni primjerci autohtonih vrsta Aurelia sp. (uhati klobuk) i Aequrea forskalii, čije su gustoće dostigle najviše do oko 4 jedinke po četvornome metru u lukama, dok su u prosjeku na otvorenom moru bile prisutne s brojnošću od jedne jedinke na 500 m četvornih metara.

- Krajem svibnja uočen je prirodni masovni nestanak ovih vrsta, tako da će one tijekom ljeta biti vrlo rijetke ili potpuno odsutne iz naših voda. I u ovom slučaju radi se o potpuno bezopasnim vrstama koje se mogu čak i dirati bez ikakvih posljedica. Osim meduza, početkom proljeća 2022. u sjevernom Jadranu nakratko je zabilježena masovna pojava pelagičnog plaštenjaka vrste Salpa fusiformis, koji je kao uz sve prethodno navedene meduze potpuno bezopasan za ljude. Uz plaštenjake, registrirani su i rebraši (koji nemaju žarnice), poput autohtone jadranske vrste Leucothea multicornis i alohtonog morskog oraha Mnemiopsis leidyi. Obje vrste zabilježene su u izrazito niskim koncentracijama, manje od jedne jedinke na tisuću četvornih metara - kažu stručnjaci s Fakulteta prirodnih znanosti.

Kažu da tijekom ove godine na području zapadne Istre nije zabilježena niti jedna jedinka opasnih meduza, a općenito veće pojave opasnih vrsta nisu u Istri zabilježene više od desetljeća.

- Uz to, tvrdnja da je more prekriveno želatinoznim slojem raspadnutih meduza nije točna. Pretpostavljamo da se radi o zabuni nestručnih osoba koje nisu prepoznale da je priobalno more bilo kratkotrajno prekriveno slojem peludi koju je proizvela obalna vegetacija. Tome su dodatno pridonijeli stabilni vremenski uvjeti, pri čemu je zbog mirnog vremena onemogućeno miješanje morske vode te se organska tvar nakupila na površini mora. Krajem svibnja i taj fenomen će nestati, pa će vode našeg priobalja, kao i inače, izgledati kristalno čiste i privlačne kupačima u svakom pogledu. Zbog svega navedenog, smatramo da je krajnje neodgovorno da se na krivi način uz korištenje nestručnih, netočnih i uznemiravajućih informacija obavještava javnost i u zabludu dovode postojeći i/ili budući korisnici istarskog mora i priobalja - poručili su Paolo Paliaga i Neven Iveša s Fakulteta prirodnih znanosti Sveučilišta "Juraj Dobrila" iz Pule.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 05:45