Glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde ocijenila je u utorak da su za napredak i ubrzanje rasta ključne jake, stabilne i neovisne institucije dok guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić važnom drži informiranost građana o ciljevima reformi.
Na novinarsko pitanje što vidi kao glavne prepreke u Hrvatskoj i ostalim zemljama o kojima se danas raspravljalo na dubrovačkoj konferenciji Hrvatske narodne banke i MMF-a "Ubrzavanje realne konvergencije u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi - uloga upravljanja i institucija" i imaju li te zemlje dovoljno kapaciteta da održe napredak, Legarde je odgovorila je da je uz transparentnost i pravilnu ravnoteža moći odlučujući razvoj kapaciteta institucija.
"Ljudi prolaze, odlaze, izbori se mijenjaju, ali za institucije je ključno da budu ugrađene u tkivo društva i ekonomije i to je preduvjet da se upravljanje i poštuje. Mnoge zemlje, ne samo u ovom dijelu svijeta, koje su prošle kroz tranziciju, moraju ponovno ojačati kapacitete svojih institucija, moraju imati neovisnu javnu upravu, koja će zapravo služiti javnom interesu ispred interesa bilo koga drugoga", rekla je Legarde.
Upitana postoji li jednostavan način za dostizanje razvijenijih zemalja i bi li ulazak u europsku monetarnu uniju (EMU) u tome pomogao, odgovorila je da je samo ispunjavanje uvjeta za ulazak u EMU dobro za zemlju koja želi uvesti euro.
"Hrvatska nije iskoristila tu mogućnost, dakle cilj joj je uvesti euro. Kada će se to dogoditi i kako, to je pitanje razgovora i pregovora koji moraju voditi Hrvatska i vođe zemalja eurozone. Ali, kriteriji i uvjeti su određeni i svaka nova članica eurozone morala je provesti značajne reforme i prilagoditi se principima unije. Jedan od njih je, na primjer, neovisnost središnje banke, koja se mora poštovati. Mnogo je kriterija koji će zahtijevati reforme", rekla je Lagarde
Dodala je kako je uvijek dobro imati cilj, a pridruživanje eurozoni, dostizanje kriterija, zadovoljavanje uvjeta daje temelje za dugoročni napredak zemlje.
"Ja sam optimistična i sigurna sam da će hrvatski narod i ekonomija napredovati u pravom smjeru", istaknula je čelnica MMF-a.
Na pitanje koji su najveći rizici u regiji, odgovorila je da je zadnjih 20 godina prije krize ostvaren ogroman napredak te kako je očito da će dobro upravljanje, borba protiv korupcije, osjećaj za pravednost i jednaki uvjeti za sve poboljšati situaciju kada je riječ o gospodarskom rastu.
Po njezinim riječima, u pretkriznom razdoblju ostvarena je značajna konvergencija velika poboljšanja, ali očito je da se situacija nakon početka ekonomske krize usporila, a stope rasta nisu se vratile na očekivane razine.
"Zabrinjava da je s vremenom smanjen potencijal rasta i to je razlog zašto tražimo gdje su nove granice, gdje su prepreke koje mogu biti uklonjene na putu prema boljem rastu, koji je više uključiv, s više mogućnosti i prostora za mlade ljude da zapravo ostanu u svojim zemljama", kazala je Legarde.
Dodala je da se jučer sastala s premijerom Andrejem Plenkovićem i potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić te da je opširne razgovore imala i s ministrom financija i guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem.
"Raspravili smo ekonomsku situaciju zemlje, reforme koje se poduzimaju i perspektive za Hrvatsku", kazala je.
Vujčić: Za reforme bitna potpora javnosti
Guverner Vujćić kazao je kako je sretan što je konferencija okupila "policy makere" regije, gotovo 30 guvernera i ministara financija te kako se nada da će skup pomoći pronaći načine za ponovno ubrzanje rasta.
"Jedan od razloga zašto smo organizirali ovu konferenciju je to što se proces konvergencije u regiji usporio zbog krize i novi set reformi je nužan da se se konvergencija ponovno ubrza", rekao je Vujčić
Po njegovom mišljenju, kapacitet pojedine zemlje za reforme značajno ovisi o javnoj potpori.
"Teško je očekivati da će se puno toga dogoditi bez da građani razumiju što se mora učiniti. Stoga sam i naglasio da, kako bi se reforme provele, moramo bolje komunicirati prema javnosti zašto su te reforme potrebne i zašto su dobre za nju, kako većina ne bi bila neupućena u te reforme", kaže Vujčić.
Problem s velikim brojem reformi po njegovom je mišljenju u tome što su ljudi neupućeni i ne vide zašto niz malih reformi može biti dobar za njih.
"Jednom kad to budu razumjeli, onda će i poduprijeti reforme i napredak. Dakle, komunikacija je iznimno važna", zaključio je Vujčić.