Samo 54,7 posto građana Hrvatske starijih od 80 godina cijepilo se barem jednom dozom cjepiva protiv korone, kažu podaci Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC).
Puno premalo, kažu stručnjaci i najavljuju zato moguću povećanu smrtnost u sljedećem valu epidemije. Nažalost, ta će se brojka teško značajnije povećati jer se nerijetko radi o teško pokretnim ili nepokretnim građanima koje bi trebalo doći cijepiti u kuću, a to su činili samo rijetki liječnici obiteljske medicine otkako je počelo cijepljenje u Hrvatskoj.
"U ovom trenutku tražimo od ravnatelja županijskih zavoda za javno zdravstvo da nam dostave svoje prijedloge i iskustva u organizaciji cijepljenja starijih do kojih su došli u proteklom razdoblju", kaže zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin i dodaje da nikako ne možemo biti zadovoljni trenutačnim brojkama.
Maksimalna zaštita
Nažalost, u posljednje se vrijeme nerijetko relativizira smrtnost od covida, i to samo zato što su najugroženiji stariji građani. Pokušava se inaugurirati diskriminacija po dobi i opravdati život bez ograničenja jer je "odlazak po redu" prihvatljiva isprika za to što će umirati uglavnom stariji koje će, poglavito ako nisu cijepljeni, zaraziti njihovi mlađi članovi obitelji. Dakako, što je manja cijepljenost u pojedinoj zemlji, a osobito starijih od 60, to je smrtnost veća pa sve zemlje nastoje cijepiti što više svojih seniora.
U ovom trenutku u Hrvatskoj je ukupno cijepljeno 47 posto odraslih stanovnika, što je sigurno premalo, a osobito ako se uspoređuje s drugim zemljama EU. Primjerice, na Islandu je cijepljeno 90 posto građana, u Belgiji 82,7, u Danskoj 80, Malti 82, Finskoj 76,7, Irskoj 77, a Španjolskoj 73 posto odraslih.
Gore od Hrvatske su Bugarska, Rumunjska i Letonija pa je potpuno izvjesno da bi nam se to uskoro moglo obiti o glavu ne samo povećanim broj zaraženih, nego prije svega punim bolnicama. Doda li se tome da je u Hrvatskoj jednom dozom cijepljeno samo 54,7 posto starijih od 80 godina, smrtnost bi u sljedećem valu korone moga biti velika.
Primjerice, barem jednom dozom na Islandu su cijepljeni svi stariji od 80 godina, baš kao i u Irskoj, na Malti, u Norveškoj i Španjolskoj. Više od 90 posto starijih od 80 godina cijepljeno je i u Portugalu, Finskoj, Italiji i Švedskoj, a sve zato da bi se postigla maksimalna zaštita starijih do početka četvrtog vala korone koji je, prema riječima stručnjaka, potpuno izvjestan.
Što znači necijepljenost neke obitelji, najbolje nam opisuje ravnatelj OB-a Zadar, dr. Željko Čulina.
"Svaki dan primamo i do četiri nova pacijenta oboljela od covida-19, a što je najgore, među njima ima i mlađih u ranim tridesetima ili četrdesetima. No, nerijetko nam dolaze i cijele obitelji u kojima se zaraza prenosila s jednog na drugog člana. Mladi zaraze mamu, tatu, baku. Na kraju ako se i roditelji uspiju izvući nakon težeg oblika bolesti, baka gotovo sigurno umire", objašnjava dr. Čulina posljedice loše cijepljenosti u Zadarskoj županiji.
Britanski poučak
Naime, i pokraj dovoljne količine cjepiva te činjenice da je zbog većih turističkih brojki cijepljenje bilo ultimativno za uspješnu borbu protiv korone, očito je da u Hrvatskoj ne caruje prevencija čak ni kad prijeti smrtna opasnost. Ni cijepljenost u drugim dobnim skupinama nije dobra.
Cijepljeno je samo 70 posto onih u dobi od 70 do 79 godina, zatim od 60 do 69 godina tek 56,4 posto te samo polovica građana u dobi od 50 do 59 godina. U dobi od 25 do 49 godina cijepljeno je 34,4, a od 18 do 24 godine 20 posto.
Posljednji britanski podaci potvrđuju da su i dalje najugroženiji stariji od 80 godina jer je među umrlima njih bilo 79 posto, a slijede oni u dobi od 70 do 79 godina. Drugim riječima, alternative nema ni za starije, ni za mlađe, odnosno jedini način "pacificiranja" virusa je cijepljenje.