ŠEFICA HUBOL-a

‘Cijepljenje u Hrvatskoj? Vlada kaos. I ja imam mamu od 74 godine, ali ona još nije došla na red‘

Nažalost, sve se živo zakompliciralo u priči s cjepivima, kaže predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika dr. Ivana Šmit
Ivana Šmit
 Screenshot HRT

- Nažalost, sve se živo zakompliciralo u priči s cjepivima. Očekivali su veće količine, kao i cijela Europa, a dolaze u manjem broju. Zacrtani rokovi za cijepljenje neće biti poštovani, ni kada je riječ o vremenu, ni o brojevima, rekla je u emisiji HRT-a Studio 4 predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika dr. Ivana Šmit o stanju vezanom za epidemiju.

Kriza izazvana COVID-om otkrila nam je nevjerojatnu činjenicu, unatoč manjku cjepiva za građane u EU-u, svi viškovi ne trebaju se bacati, nego potrošiti. Nakon "povlaštenih cijepljenja" dobili smo detaljan pravilnik tko se smije cijepiti, a tko riskira, za sada, moralnu kritiku. Prve veće količine cjepiva stižu, ali teško da će svi do njega doći u kratkom vremenu.

'Moramo pratiti afere'

- Važno je paziti na svaku dozu, nezgodno je što su pakirane da za njih trebate taj trenutak šest osoba da ih cijepite ili treba višak baciti ili navrat-nanos tražiti osobu koju ćete cijepiti tim viškom. Stvorilo je to dosta zavrzlama i moramo pratiti afere vezane uz viškak cjepiva, što nama profesionalcima nije drago čuti niti gledati, ali to je dio hrvatske stvarnosti, smatra Šmit.

Nije željela komentirati neslužbene informacije da je na KBC-u Rebro cijepljeno čak 90 osoba preko reda i kako je ravnatelj Ante Ćorušić pokrenuo internu kontrolu.

- Ako se radi o točnim informacija, onda je došlo do kršenja pravilnika i neregularnosti u provedbi cijepljenja, što pokazuje u kakvu društvu živimo. Da smo organizirano društvo koje slijedi red i pravila, do te situacije ne bi došlo. Samo cijepljenje i mjesta cijepljenja nespretno su izabrana. Trebalo se cijepiti na znatno manje mjesta i cijelu je stvar trebalo možda prepustiti epidemiolozima. Na taj bismo način spriječili i disperziju cjepiva i da se na 15-20 ili 60 točaka stvore viškovi. Viškovi bi se onda rješavali na jednom mjestu, rekla je Šmit.

Dodala je da na vrijeme nije napravljen popis prioritetnih skupina jer nisu cijepljeni svi zdravstveni djelatnici i korisnici domova za starije, niti su pozivani na cijepljenje.

- Stvoren je kaos za koji je djelomice kriva organizacija kompletnog sustava, a dijelom odabir mjesta cijepljenja kojih treba biti manje pa bi bilo manje viškova i spriječila bi se mogućnost manipulacije.

'Prilika čini lopova'

Šmit je komentirala i cijepljenje preko reda u Njemačkoj i odgovorila na pitanje je li to pljuska zdravstvenom sustavu u Europi.

- Mislim da je sve stvar ljudske prirode. Prilika čini lopova. Svjetska je ugroza, zdravlje je ugroženo i onda popuštaju kočnice. Većina ne može pobijediti tu svoju ljudsku prirodu i pribjegava rješenjima koja nisu dobra i narušavaju povjerenje u sustav.

Pravila nisu dobro posložena, a da jesu, onda takvih slučajeva ne bi bilo toliko, smatra.

- Vidimo da nisu odoljele ni druge države, iskrivljenog moralnog ponašanja ima svugdje, no mi se moramo pobrinuti da se takve stvari ne događaju kod nas. Većina nas zdravstvenih djelatnika radi pošteno i iskreno. Imam mamu od 74 godine i još nije došla na red za cjepivo. Strepim za nju, ali ona čeka svoj red, objasnila je Šmit.

- Moramo biti moralno ispravni. Ako osoba koja je na vrhu piramide moći sama krši nešto što je propisala, to dovodi u pitanje kompletan sustav i onda se mali čovjek pita zašto bih se ja ponašao ispravno ako to ne rade oni koji su propisali mjere kojih bismo se svi trebali držati, rekla je predsjednica HUBOL-a.

Pojavom cjepiva javila se nova nada i treba cijepiti što više ljudi kako bi se što prije vratio makar i dio normalnog života, rekla je Šmit za HRT.

Epidemiologinja iz HZJZ-a: Nema cijepljenja preko reda, riječ je o snalaženju

Dijana Mayer, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, za N1 je komentirala epidemiološku situaciju te cijepljenje građana protiv covida-19.

Trebalo bi doći više cjepiva, cijepit će se kao i dosad, i epidemiolozi pri županijskim zavodima, neki imaju već sad otvorene punktove za cijepljenje, a negdje su počeli cijepiti i liječnici obiteljske medicine. Ovisno o situaciji i potrebama, kako se građani budu javljali, tako će se i događati, rekla je Mayer.

Govorila je i o aplikaciji za cijepljenje, koja je u izradi. “Bit će jednostavna i laka za uporabu, moći će se tako prijavljivati građani za cijepljenje, ali ne znam točan datum, jer uvijek postoje tehničke poteškoće i mogućnosti, ali vjerujemo da će platforma uskoro zaživjeti. Već sad postoje liste kod liječnika obiteljske medicine, nije nužno da postoje u elektroničkom obliku, nego oni određuju prioritet, jer su oni ti koji najbolje poznaju svoje pacijente”, rekla je epidemiologinja.

O liječnicima obiteljske medicine

Na opasku liječnika obiteljske medicine, da im na živce ide rečenica da oni najbolje poznaju svoje pacijente, koja se uporno pojavljuje u kontekstu cijepljenja, Mayer je rekla: “Mi smo epidemiolozi i zamislite kako bi izgledalo da nama dođe 100 ljudi sa svom dokumentacijom, a mi prvi put vidimo čovjeka. Nije isto, ne vidim zašto je tolika zabrinutost i uznemirenost oko cijepljenja.”

Istaknula je da su skupine za cijepljenje definirane, te da nema cijepljenja preko reda. “Nije isto cijepite li se Pfizerom, Modernom ili AstraZenecom. Sve ima svoja pravila i koliko dugo može cjepivo stajati na sobnoj temperaturi i koliko doza cjepiva ima. Ne može se sve prepisati, postoje krizne situacije gdje promptno morate donijeti odluku kada i kako cijepiti”, rekla je Mayer, dodavši da vjeruje da će se zaustaviti zlouporabe.

“Nije ih ni bilo, jer je bilo riječ o snalaženju ad hoc, baciti dozu ili iskoristiti nešto što nam je dragocjeno. To o čemu se posljednjih dana piše nije zlouporaba, nego iskorištavanje cjepiva”, rekla je Mayer.

Komentirajući izjavu ravnatelja KBC-a Rebro, Ante Ćorušića, koji je rekao da su im ljudi kampirali pred bolnicom i molili da ih se cijepi, Mayer je rekla da nije upoznata s tim kampiranjem ispred bolnica, ali da je nemoguće pratiti sve punktove.

“Epidemiologa ima koliko ima, ne možemo preko noći udvostručiti broj. Prioritetna skupina su bili korisnici domova za starije osobe, djelatnici domova za starije osobe i zdravstveni radnici”, rekla je.

'Apeliram na moralnu odgovornost i Hipokratovu zakletvu'

“Ne bih govorila o prekorednom cijepljenju, kad je stiglo cjepivo, bio je veliki otpor i ljudi koji su se trebali cijepiti nisu željeli i bilo je cijepljenja u promotivne svrhe, da se maknu nedoumice o sigurnosti cjepiva. Kad je došlo Pfizerovo cjepivo, rekli su ne, idemo čekati AstraZenecu, sad kad je došla, rekli su da ne bi to nego Pfizer. Liječnici su ti koji će odlučiti, neće ljudi moći odrediti kojim će se cijepiti, cijepit će se onime što je dostupno”, rekla je Mayer.

Ne može garantirati da neće i dalje biti sličnih slučajeva u kojima su se cijepili ljudi koji nisu baš trebali, kao što se dogodilo proteklih dana, ali apelira na moralnu odgovornost i Hipokratovu zakletvu. “Vjerujem da će se liječnici toga pridržavati”, rekla je Mayer.

Pred HZJZ-om nema kampiranja ljudi u želji za cijepljenjem, ali pritisaka ljudi uvijek ima, i to telefonskim pozivima, SMS-ovima, mailovima… “Prvo je bio pritisak za testiranje, sad je za cijepljenje”, rekla je Mayer.

Ponovila je i da je cjepivo AstraZenece sigurno za sve. “Cjepivo je sigurno i registrirano od 18 godina nadalje, za AstraZenecu nema gornje dobne granice, mogu se cijepiti svi stariji od 18 godina”, ponovila je Mayer u izjavi za N1.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 22:42