Već tjednima Zagreb se nalazi pri vrhu ljestvice najzagađenijih gradova na svijetu. Taj podatak začuđuje jer ispada da čišći zrak od hrvatske metropole imaju i višemilijunski industrijski gradovi u Indiji i Kini. No ta vijest jednostavno nije točna, piše N1. Podatke objavljuje tvrtka koja prodaje uređaje za pročišćavanje zraka, a mjerna jedinica koja navodno bilježi najgore podatke za Zagreb - uopće ne postoji.
Podaci pokazuju da je Zagreb gori od Mumbaija, Wuhana i New Delhija. Tako je zrak u glavnom gradu ocijenila švicarska stranica IQAir. No, struka umiruje građane - podaci nisu točni.
- To je stranica koja se zapravo bavi proizvodnjom uređaja za čišćenje zraka pa im je u interesu prodati što više uređaja, a koriste se mjerne stanice, tri državne, a četvrta je neka anonimna, Tabacco Travno. Isto tako, ne možete naći ni nikakve podatke o uređaju koji koriste, objašnjava profesorica s PMF-a Zvjezdana Bencetić Klaić.
Baš ta četvrta mjerna postaja bilježi najveće onečišćenje - no mjerača nema, a prvi je glas da se tu nalazi - i za zaposlenike trgovine.
One službene pak pokazuju da je zrak najlošiji u Dugavama, a češća magla, blizina odlagališta otpada bi mogle utjecati na lošiju kvalitetu zraka na koju stanari godinama upozoravaju.
- Oni tvrde da je dosta umjerena, a mi tvrdimo da nije. I onda oni uvijek tvrde da je na granici, rekao je jedan građanin.
Prema podacima iz Dugava po državnoj mreži, tamo ima najviše dana gdje je dozvoljena koncentracija prekoračena. Kroz godinu, prema propisima to može biti 35 puta, a u Dugavama je do današnjeg dana bilo 41-42 dana.
Za bolji zrak, EU želi smanjiti emisije CO2 za 55 posto do 2050. u čemu sudjeluje i Hrvatska.
- Vlada ne zna što bi, dosta se ulaže u plin, građani mogu biti sudionici, a to se zanemaruje, kaže Luka Tomac, predsjednik Zelene akcije.
Pleše se kaže i kod prikazivanja podataka o obnovljivim izvorima energije, i tu država može puno bolje.
- Vlada svoje ciljeve obnovljivih izvora energije voli prezentirati kreativno kroz kalkulaciju postojećih hidroelektrana, kroz kaluklaciju biomase. Prema tome smo mi premašili naše ciljeve za 2020., a blizu smo i da premašimo ciljeve za 2030., istaknuo je Tomac.
Još uvijek radi i posljednja elektrana na ugljen Plomin 2 koja bi uskoro mogla postati preskupa za održavanje. Plaćaju za emisiju CO2, a i ugljen uvoze.
- Svemu jednom dođe kraj, pa i elektrani u Plominu. Zatvara se, najavio je ministar Tomislav Ćorić.