Za nekoliko dana bit će mjesec dana od velikog zagađenja čak 10 kilometara divljih plaža i obale u Istri, a da se još uvijek ne zna od kuda je zagađenje došlo i tko je krivac za to. Isto tako, čišćenje obale sa stijenama i škrapama, od crnih mrlja naftnog derivata, varijanto mazuta, nije daleko odmaklo. Kumovalo je tome sigurno i loše vrijeme u zadnjih mjesec dana, ali i činjenica da je za.ravo na čišćenju velikog dijela obale angažiran samo jedan tim od petero ljudi iz riječke tvrtke Dezinsekcija s dva tlačna čistača!
Ovim tempom čišćenja obala teško da će biti čista do turističke sezone o kojoj ovisi čitav ovaj kraj.
No, tamošnji načelnik Marko Ravnić uvjerava nas da hoće. Nije sasvim jasno zbog čega u ovom tjednu, dok je bilo nekoliko dana lijepog vremena, nitko osim djelatnika Dezinsekcije nije ništa čistio.
Prošli smo cijelu obalu za vrijeme jednog sunčanog dana od mjesta Šišan pa sve do Ližnjana da vidimo kakvo je stanje.
Na nekoliko kilometara obale nismo vidjeli nikoga dok nismo stigli u lučicu Ližnjan gdje su djelatnici Dezinsekcije još uvijek čistili lučicu, baš kao i tog prvog dana onečišćenja. Tada su doduše pumpama i krpama izvlačili naftni derivat iz mora. More je sada čisto, no stijene, kamenje i raslinje je stradalo. Tragovi crnih masnih mrlja su posvuda. Negdje više, negdje manje.
Djelatnici Dezinsekcije tek su nam rekli da je to mukotrpan posao i da se čišćenje određene stijene ili područja mora ponavljati. Čisti se bez kemikalija, vrućom vodom zagrijanom na 100 stupnjeva Celzijusa s kojom se mrlje odlijepe od kamenja i pokupe u moru krpama i branama. Postavlja se pitanje kada će krenuti u čišćenje ostatka od čak 10 kilometra stjenovite obale ako još nisu završili čišćenje niti lučice u Ližnjanu.
Načelnik Ravnić veli da su dosad bile organizirane tri velike akcije čišćenja u kojima su sudjelovala sva komunalna poduzeća iz Istre, zatim volonteri i vatrogasci. Oni su napravili koliko su mogli. Odnosno pokupili su naplavine i biljke koje su bile natopljene naftnim derivatom. Bačve s otpadom još su postavljene duž obale. Vidi se i da je dio stijena očišćen, no to je tek kap vode u moru jer posla ima preko glave.
- Radnici Dezinsekcije čiste svaki dan koliko dopuštaju vremenske prilike, brže ne može. Ovo što je ostalo, čisti se tlačnim pumpama. Ide se centimetar po centimetar. No, optimističan sam. Najveći dio zagađenja je bio u lučici gdje je bilo sve na jednom mjestu i tu se čisti i vide se napredci. Uskoro bi se moglo krenuti s čišćenjem na dijelu gdje su naše divlje plaže i na području pod zaštitom Natura 2000. Ovim tempom i korištenjem tih tlačnih pumpi vjerujem da će se obala očistiti do ljetne sezone. Mi ćemo inzistirati da se očisti, ističe tamošnji načelnik.
Na naše pitanje kako misli da će se očistiti sve sa samo dva tlačna čistača, veli da se nada da će se konačno naći krivac za situaciju od kojega će se tražiti odšteta. Taj novac bi se iskoristio za kupovinu barem još 30 tlačnih čistača.
- Dijelom će i priroda, bura i jugo, valovi i sunce te ostale okolnosti učiniti svoje. Do sada su u tri velike akcije ljudi očistili špatulama i krpama što se moglo. Ostalo je nažalost nemoguće čistiti na taj način jer je to Sizifov posao. Nije ekonomično. Trebaju nam tlačni čistači. Imamo sreće da su sve te lokacije dostupne autom, i što ti čistači imaju 30 metara duge cijevi pa se može pristupiti škrapama. No, najveći je problem njihovo financiranje, objašnjava nam Ravnić.
Djelatnike Dezinsekcije trenutno, dok se ne pronađe uzrok onečišćenja, financira Istarska županija. Ravnić kaže da on nema saznanja o istrazi koju provodi nadležno državno odvjetništvo. Nije mu neobično da se skoro mjesec dana nakon havarije ne zna krivac.
Rekao je tek da je istraga tajna. No, pulska lučka kapetanica Dolores Brenko Škerjanc navela je prošli tjedan da su uzorci uzeti na plaži u Kostreni istovjetni onima u Istri. Naime, u Kostreni je došlo do izljeva goriva u more iz tamošnje Termoelektrane Rijeka, i to samo nekoliko dana prije havarije u Ližnjanu, Tada je navela samo tu indiciju, a za ostalo je novinare uputila na državno odvjetništvo. U HEP-u pak odbacuju bilo kakvu povezanost sa havarijom.
Odgovaraju nam da do sada nisu zaprimili službeni nalaz ili obavijest nadležnih državnih tijela o tome da je istjecanje goriva iz kruga Termoelektrane Rijeka, 9. studenoga uzrok onečišćenja na području Općine Ližnjan, 13. studenog.
- Ne odgovara istini tvrdnja da je jedini mogući izvor onečišćenja TE Rijeka. To nije ustvrdila ni Lučka kapetanija Pula. Zato, u ovom trenutku svako paušalno donošenje zaključaka šteti i HEP-u i lokalnoj zajednici. To je pogotovo nepotrebno jer, ukoliko se definitivno potvrdi da je naša elektrana izvor onečišćenja, spremni smo sudjelovati u sanaciji onečišćenja i podmiriti sve potrebne troškove, a s ciljem dovođenja obale u prvobitno stanje. Bitno je napomenuti da je loživo ulje – srednje koje se nalazi u TE Rijeka i čiji je sastav propisan Uredbom o kvaliteti tekućih naftnih goriva, komercijalni tip goriva svima dostupan na tržištu i koje se između ostalog transportira cisternama i brodovima – tankerima. Također, kako smo već prethodno komunicirali, s obzirom na veliku udaljenost između TE Rijeka i obale Ližnjana, oko 70 kilometara zračne linije te konfiguraciju Kvarnerskog zaljeva, doista je gotovo nevjerojatno da bi se onečišćenje moglo pojaviti na tako udaljenoj lokaciji.
U svakom slučaju, vrlo nam je žao da je došlo do onečišćenja i razumijemo zabrinutost i negodovanje lokalne zajednice, ističu u HEP-u.
Dodaju i da će, ako se potvrdi odgovornost TE Rijeka, HEP Proizvodnja sudjelovati u sanaciji, vraćanju obale u prvobitno stanje i podmiriti sve troškove.
