VELIKA ŠKRTICA

Čitajte deklaracije jer šećer nije samo u desertu. Evo gdje se najčešće skriva...

Velika škrtica proučila je deklaracije namirnica koje građani redovito konzumiraju te izvukla 14 u kojima se nalazi dodani šećer
 Darko Tomaš/Cropix

Na malo stvari smo u ovoj rubrici toliko puta upozoravali kao što je to potreba da se pri kupnji namirnica čitaju deklaracije, ali iskustvo pokazuje da toga nikad nije dosta.

Ne samo zato da bi čovjek provjerio koliki je udio kojih sastojaka, nego i zato što dobar dio namirnica za koje vjerujemo da su za nas dobre, čak i dijetne, često sadrže dodane šećere koje u njima nikad ne bismo očekivali.

Tu se prije svega misli na slane proizvode u koje proizvođači, kako bi im poboljšali okus, dodaju šećer koji se prilikom konzumacije ne osjeti.

Velika škrtica stoga je proučila deklaracije domaćih i stranih namirnica koje građani redovito konzumiraju te izvukla primjere njih 14 u kojima se nalazi dodani šećer.

image
hhghh jfhhjhhgjg
image
jgjggj fhjhjhjhhjh

Štoviše, deklaracije nekih od proizvoda otkrivaju kako se različite vrste šećera na njima navode i do tri puta, a tu su kao najdrastičniji primjer iskočile Bruschette Maretti s okusom pizze na čijoj poleđini stoji kako se sastoje od začina u koje je dodan šećer, a potom se šećer pa dekstroza još jednom navode kao glavni sastojak tih gricaklica.

Primjećujemo kako na većini proizvoda pritom među popisom sastojaka nije deklarirana vrijednost šećera u postotku, osim kod njih nekolicine, ali ovdje postoji mali trik: sastojci na deklaracijama, naime, navode se ovisno o njihovu udjelu, počevši od najzastupljenijeg prema najmanje zastupljenom sastojku iz čega je moguće dobiti neki dojam o količini šećera, a dodatno si čovjek onda još može pomoći tako da iščita tablicu s nutritivnom vrijednosti proizvoda.

Kako za Jutarnji ističe nutricionistkinja Olja Martinić, šećer predstavlja ugljikohidrat koji je najbolji izvor energije za tijelo, no iznimno je važno znati koliko ih se nalazi u dnevnom unosu.

Prema postojećim preporukama, dnevni unos ugljikohidrata trebao bi biti na razini 55 do 65 posto ukupnog dnevnog unosa, a od toga na brze šećere (konzumni šećer, med, marmelada, javorov sirup, sirup kukuruza) treba otpasti maksimalno 10 posto.

“Pretjeran unos ugljikohidrata dovodi do pretilosti i inzulinske rezistencije, a to je velik problem suvremene dijetetike. Ako unosimo dovoljno ugljikohidrata iz cjelovitih žitarica, povrća i proizvoda, od njih nećemo imati problema, a osigurat ćemo dovoljno energije.

Fruktoza iz voća može zadovoljiti takozvane slatke šećere koji su, uz med, povoljan izbor, ali u količini koja znači 10-15 posto od ukupnog dnevnog unosa ugljikohidrata”, kaže Martinić te također sugerira da pri kupnji namirnica obavezno treba čitati deklaraciju.

“Ako na deklaraciji piše “šećer”, najčešće se isto odnosi na šećer šećerne trske, kristal šećer, nektar agave, fruktozu i slično. Ako je postotak mali, govorimo o fiziološki zanemarivim količinama koje za zdrave osobe nisu problem. Ako je postotak veći, može značajno utjecati na ukupni dnevni unos ugljikohidrata. Obavezno treba čitati deklaraciju jer samim okusom nećemo uvijek detektirati prisutnost šećera”, ističe nutricionistkinja.


Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 02:48