ZAGREB - Prijedlog zakona o minimalnoj plaći, po kojem bi iznos minimalne plaće Vlada donosila uredbom, prihvaćen je danas na sjednici Vlade na kojoj je istaknuto da se taj prijedlog donosi s ciljem zadržavanja standarda radnika.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić podsjetio je kako su u primjeni zakona iz 2008. uvidjeli nekoliko problema te da sustav treba urediti na drugi način, a s time se, kaže, slažu i socijalni partneri.
"Vlada uredbom treba donositi iznos minimalne plaće, neprosredno pred donošenje svih drugih parametara, kao što je i državni proračun krajem godine, uz konzultacije sa socijalnim partnerima", kazao je Mrsić.
Ministar rada Mrsić o novom načinu obračuna plaća: 'Umjesto dodataka platni razredi'
Rekao je da su mislili i na probleme u pojedinim industrijskim granama zbog niske akumulativnosti pa su zakonski predvidjeli mogućnost da se u kolektivnim ugovorima ugovori niža razina minimalne plaće koja ne smije iznositi manje od 95 posto iznosa koji vrijedi za ostale zaposlene u Hrvatskoj.
Vlada će stoga, nakon donošenja tog zakona, donijeti i uredbu o minimalnoj plaći za 2013. i sve ostale godine.
"Smatramo da ćemo na taj način zaštititi standard radnika i ne dopustiti da minimalna plaća bude ispod praga siromaštva", kazao je Mrsić.
Po prijedlogu novog zakona minimalna plaća nakon čak 3 godine s 2 814 kune povećala bi se na 2 984 kune.
Vlada je danas predložila i izmjenu Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) kojom se povećava broj članova Nadzornog odbora HBOR-a sa devet na 10 i to za ministra koji je nadležan za regionalni razvoj i fondove EU.
"U idućim godinama najveći dio hrvatskog udjela u financiranju projekata nastojimo provući kroz HBOR i mislim da nam je tu ministar potreban", kazao je ministar financija Slavko Linić i dodao da će to biti ministar poduzetništva i obrta.
Ministar Linić je iznio i podatke o obavljenim revizijama u 2011., kao i godišnje izvješće o državnim potporama za tu godinu.
Prema njegovim riječima, od 447 financijskih revizija samo 22,6 posto dobilo je bezuvjetnu ocjenu. To znači, rekao je, da je bilo puno propusta i da se mora bolje paziti na javni novac.
Izvijestio je da je 2011. država uplatila više od devet milijardi kuna potpora, što čini 2,7 posto BDP-a, dok je u EU prosjek jedan posto, a u eurozoni 0,5 posto.
To je, naglašava, jedan od glavnih razloga visokog proračunskog deficita i pokazatelj da se mora imati drugačiji pristup prema sektorima kao što su brodogradnja, željeznica i poljoprivreda.