HZZO NATJEČAJ ZA ZDRAVSTVENE USLUGE KASNI I DISKRIMINIRA PRIVATNE BOLNICE

Naručeni u Toplicama i Matuljima morat će natrag u državne bolnice

 Admir Buljubašić / CROPIX

Privatne bolnice koje nisu u tzv. mreži zdravstvenih ustanova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) od početka travnja neće primati pacijente s uputnicom HZZO-a jer su isključene iz natječaja za ugovaranje u ovoj godini.

Poglavito se to odnosi na Specijalnu bolnicu Akromion u Krapinskim Toplicama i Specijalnu bolnicu “Dr. Nemec” u Matuljima, odnosno sve one koji nisu u “mreži” pa će njihovi pacijenti koji su već na listi čekanja morati potražiti pomoć u nekoj od državnih bolnica. Ugovor s HZZO-om očekivala je i Specijalna bolnica “Sveta Katarina” iz Zaboka, ali i oni su ovom odlukom Ministarstva zdravlja i HZZO-a ostali kratkih rukava.

Jesu li neke privatne bolnice ovim natječajem HZZO-a koji je za ovu godinu raspisan tek 16. veljače i završava sutra diskriminirane u odnosu na druge vrste zdravstvenih ustanova poput poliklinika? Privatni vlasnici smatraju da jesu jer unatoč kvaliteti zbog koje ih pacijenti traže nemaju nikakvu mogućnost ravnopravne borbe.

Mreža i njen plan

Štoviše, također jedna privatna bolnica, Magdalena iz Krapinskih Toplica, koja je uvrštena u zdravstvenu mrežu 2004., ostaje u igri, dok ostale niti mogu ući u mrežu, niti mogu utjecati na ugovaranje premda su dosad sudjelovale u podjeli 500 milijuna kuna zdravstvenog kolača, koliko godišnje na ime usluga pruženih pacijentima dobiju privatne ordinacije, poliklinike i druge ustanove koje se nalaze u mreži HZZO-a. Na naš upit zašto se ove godine na zakašnjeli natječaj (trebao je biti raspisan prije početka godine) nisu mogle javiti privatne bolnice, pomoćnik ministra zdravlja dr. Luka Vončina kaže da je najtečaj “raspisan sukladno mreži javne zdravstvne službe te da su se tom prilikom vodili kriterijima u Planu zdravstvne zaštite”.

Uputnice - odbijene

No, nema odgovora na pitanje što se od prošle godine promijenilo u tom planu jer liste čekanja i dalje govore da posebice u nekim segmentima državno zdravstvo neće uspjeti pokriti sve potrebe u zadovoljavajućem roku.

- Morat ćemo 1. travnja odbiti 686 pacijenata koji čekaju na liječenje u našoj bolnici, odnosno nećemo ih moći primiti preko uputnice HZZO-a - kaže direktor Akromiona prof. dr. Nikola Čičak. Prošle su godine obavili 220 operacija na teret HZZO-a i još 150 koje su platili sami pacijenti. Čičak upozorava da je klinika otvorena uz podršku i Ministarstva i HZZO-a, a vlasnik je uložio 25 milijuna kuna u županijsku imovinu, ali bolnica nije ušla u tzv. mrežu.

Čini se da je bitnije od kvalitete i znanja naći način kako se “ukopčati” u mrežu jer onda izlaska nema. Primjerice, za bolnicu “Magdalena” dr. Vončina kaže da je razlog njezina uvrštavanja u mrežu javne zdravstvene službe “specifičnost medicinske djelatnosti kojom se bavi” te dodaje “da će se svi pacijenti iz bolnica koje neće sklopiti ugovor s HZZO-om raspodijeliti u druge ustanove što bliže vremenskom roku koji im je ranije bio zakazan”.

Diskriminacija

Ovo objašnjenje sigurno neće utješiti pacijente koji su upravo zbog povjerenja prema nekom liječniku odabrali određenu ustanovu za svoje liječenje. I ravnateljica Specijalne bolnice “Sveta Katarina” dr. Nevenka Kovač očekivala je fer natječaj. - Imamo potencijal za velike zahvate za koje postoje liste čekanja u državnim bolnicam. No, pokazalo se da su vrata zatvorena jer nismo u mreži ustanova.

Dio posla će dobiti privatne poliklinike, laboratoriji ili dijalize, ali privatne su bolnice diskriminirane jer i ne možemo sudjelovati u natječaju - kaže dr. Kovač.

Ministrova diskrecija

Istina, po kuloarima se govori da će nakon 1. travnja ministar zdravlja odlučiti postoji li možda potreba za dodatnim natječajem upravo za privatne bolnice. U tom slučaju riječ je o diskrecijskom pravu ministra, a ne sustavnom i transparentnom poslu.

Čini se da se zaboravlja da Hrvatska uskoro ulazi u EU, a to znači da će na njezino tržište ući zdravstveni lanci koji će jeftino kupiti zdravstvene ustanove koje ne mogu opstati na hrvatskom tržištu. Vjerojatno će u svoj portfelj ukrcati i poneku propalu privatnu zdravstvenu ustanovu koja nije mogla ući u “mrežu javne zdravstvene službe”.

Plaćat će se Beč i Rim, a domaće ne!

Od kraja listopada ove godine u svim zemljama članicama Europske Unije počinje primjena direktive Europske komisije cross-border healthcare.

To znači da će hrvatski pacijent moći u Beč ili Rim na liječenje i dio će mu platiti HZZO, ali neće moći u privatnu hrvatsku kliniku a da mu dio troškova plaća HZZO jer “direktiva ne obvezuje osiguranje zdravstvenih usluga u privatnom zdravstvu unutar države članice!?”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. ožujak 2021 23:46