Ako Nova ljubljanska banka poželi nakon 1. srpnja ove godine doći na hrvatsko tržište, za to više neće biti nikakvih prepreka, premda je Memorandum koji su potpisala dva premijera u suštini samo odgodio rješavanje problema koji je dosad priječio ulazak u Hrvatsku.
Zakon nas ne pita...
- Mišljenje HNB-a je poznato i tome nemamo što dodati, ali skrećemo pažnju na Zakon o kreditnim institucijama, od 81. do 86. članka kojima je regulirano poslovanje banaka iz zemalja članica EU u Hrvatskoj - kažu u centralnoj banci. Iz toga proizlazi da HNB ostaje pri mišljenju da NLB ne može poslovati u Hrvatskoj sve dok ne riješi stare grijehe i štediše ne dobiju svoj novac, ali zakon ga ne pita za mišljenje.
Kako se navodi u Zakonu, ulaskom u EU kreditne institucije iz drugih zemalja članica dužne su HNB-u samo dati na znanje da će u Hrvatskoj početi pružati svoje usluge i pritom moraju nabrojiti o kojim se uslugama radi. Hoće li u Hrvatsku doći ili ne, ovisi o procjeni vlasnika i menadžmenta NLB-a. Bez obzira na zakonske mogućnosti, vrlo je upitno bi li jedna banka odlučila doći na tržište gdje ne uživa osobito povjerenje. Uz to, banka trenutačno prolazi procese restrukturiranja i dokapitalizacije pa je politika širenja poslovanja vjerojatno u drugom planu.
Problem je ostao
Problem Ljubljanske banke nije riješen nego je samo vraćen u okvir pregovora o sukcesiji preko Banke za međunarodna poravnanja u Baselu (BIS). No, BIS se već ranije izjasnio da više nije spreman posredovati u ovom slučaju, a kraj pregovora o sukcesiji se i ne nazire. Kako Memorandum tumače slovenski komentatori, problem je zapravo prebačen u budućnost i “rješavat će ga buduća generacija političara”.