Pravda nisu samo osuđujuće presude, ustvrdio je predsjednik Haaškog suda Theodor Meron i tako odgovorio na višemjesečne napade da je pod pritiskom politike oslobodio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača te trojicu suradnika Slobodana Miloševića.
Haaški je sud strogo poštovao najviše pravne standarde, a to je u nekim slučajevima i dovelo do oslobađajućih presuda, odgovorio je Meron kritičarima u intervjuu za Justice Report, koji pri Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) prati procesuiranje ratnih zločina na sudovima bivše Jugoslavije.
Kritika danskog suca
Meron je istaknuo da pravda ne znači da sudovi trebaju izricati samo osuđujuće presude. Optužnica ne može automatski značiti i krivnju, poručio je Meron.
Nakon oslobađajućih presuda Gotovini, Markaču i zapovjedniku srpske vojske Momčilu Perišiću, što su ih izrekla žalbena vijeća u kojima je sjedio Meron, uslijedio je niz kritika, od kojih je najoštrija bila ona danskog suca Frederika Harhoffa koji ga je napao da je popustio političkim pritiscima. - Ako bi cijela svrha međunarodnog prava bila da osuđuje, onda bismo živjeli u svijetu u kojem bi svaka optužena osoba bila automatski kriva.
Takav svijet bio bi u suprotnosti s onim što nazivamo pravdom - rekao je Meron. Oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču te one beogradskim dužnosnicima Momčilu Perišiću, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, istaknuo je, upravo su dokaz jamstva poštenog suđenja kakvo se primjenjuje na Haaškom tribunalu, što je i jedan od njegovih najvećih uspjeha.
Povijesni značaj
Meron je rekao da bi bio sretan kada bi presude pridonijele pomirenju, no primarna odgovornost za to je na društvima, a ne na Haaškom sudu. “Pomirenje često zahtijeva puno više od obične presude i to je pitanje na koje lideri u društvima i zajednicama mogu puno prije odgovoriti”, istaknuo je predsjednik Haaškog suda. Usprkos svim dvojbama, poručio je da je povijesni značaj toga suda nedvojben.