POBUNA PROTIV ČUVARA

Želite u Tuđmanovu arhivu? Za dozvolu pitajte tajne službe!

U srpnju pristup odbijen dubrovačkoj povjesničarki koja piše disertaciju o trgovini teritorijem Hrvatske i Srbije

Hoće li tajne službe, odnosno Povjerenstvo koje vodi obavještajac Joško Badžim, i dalje odlučivati koji hrvatski znanstvenici mogu dobiti dopuštenje za pristup Tuđmanovoj arhivi te koje su teme “podobne” da bi se otvorila vrata toga arhiva, pitanje je koje smo uputili Vladi. - Vlada analizira odluke i dosadašnja postupanja vezana uz arhivu dr. Franje Tuđmana na temelju čega će donijeti nove odluke o postupanju s tom arhivskom građom - odgovorila je glasnogovornica Vlade Ivana Grljak.

Kontroverzna odluka

Pitanje dostupnosti Tuđmanova arhiva znanstvenicima i istraživačima ponovno je aktualizirano ljetošnjom kontroverznom odlukom Vlade na zatvorenoj sjednici.

Vlada je u srpnju ove godine odbila pristup Tuđmanovoj predsjedničkoj arhivi dubrovačkoj povjesničarki Julijani Antić-Brautović koja radi na doktorskoj disertaciji o trgovini teritorijem između Hrvatske, BiH i Srbije tijekom Domovinskoga rata. Na istoj je sjednici Vlada odobrila pristup Tuđmanovoj arhivi ravnatelju Hrvatskog memorijalnog dokumentacijskog centra (HMDC) dr. Anti Nazoru koji istražuje okolnosti okupacije Vukovara. Činjenica da je odluka o tome koja je tema iz novije hrvatske povijesti dostojna za dobivanje pristupa arhivskoj građi iz Tuđmanova razdoblja ostavljena je na volju tijelu koje vodi obavještajac, a ne povjesničar ili arhivar, te da su kriteriji o odobravanju pristupa Tuđmanovoj arhivskoj građi krajnje netransparentni u medijima je, s iznimkom tjednika Novosti, ovoga ljeta prošla sasvim nezapaženo.

Bunt znanstvenika

Odluka Vlade ipak je uspjela dići na noge skupinu hrvatskih intelektualaca. Profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i predsjednica PEN-a Nadežda Čačinović, filozof i sociolog Srđan Dvornik, povjesničari Neven Budak, Ivo Banac, Davor Marjan, Tvrtko Jakovina, predsjednik GOLJP-a Zoran Pusić, odvjetnica Vesna Škare-Ožbolt, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i još nekolicina javno su od Vlade zatražili otvaranje Tuđmanova predsjedničkoga arhiva za sve znanstvenike i istraživače pod jednakim uvjetima.

Odluku da se Tuđmanova arhivska građa prepusti na čuvanje i upravljanje Hrvatskom državnom arhivu te da se ona koristi sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima donijela je Račanova vlada 11. siječnja 2001., a ispod nje stoji potpis tadašnjeg premijerova zamjenika, Gorana Granića. U toj odluci stoji da se građa iz Tuđmanova arhiva koristi pod istim uvjetima kao i ostala arhivska građa te da je prethodno odobrenje Vlade za pristup određenim zapisima i dokumentima potrebno tek iznimno.

Prema riječima ravnateljice Hrvatskog državnog arhiva Vlatke Lemić, arhivska građa prvog predsjednika predana je na čuvanje državnom arhivu tijekom 2005. i 2006.

Sastav povjerenstva

Državni je arhiv, međutim, suprotno Vladinoj odluci iz 2001. sveden na pukog fizičkog čuvara Tuđmanove arhive, a prosudba o tome tko može, a tko ne pristupiti građi povjerena je šesteročlanom Povjerenstvu osnovanom 28. svibnja 2010., u premijerskom mandatu Jadranke Kosor. Za predsjednika toga povjerenstva imenovan je obavještajac Joško Badžim, šef analitike u Ureda Vijeća nacionalne sigurnosti, a članovi su mu Ante Gavan, djelatnik SOA-e, Petar Mamić, voditelj pismohrane u uredu predsjednika, Jozo Ivanović, zaposlenik Hrvatskog državnog arhiva i povjerenik te institucije za informacijsku sigurnost, Sanda Šimić Petrinjak iz Ministarstva pravosuđa i pukovnik Željko Sklepić iz VSOA-e. Oni Vladi daju mišljenje o svakom zahtjevu za uvidom u Tuđmanovu arhivu, a za Vladu je njihovo mišljenje obvezujuće.

Povjesničar suvremene povijesti Tvrtko Jakovina ističe da svaka vlada ima pravo do isteka određenog vremena, najčešće je to razdoblje od 30 godina, ograničiti uvid u državne dokumente. No, Hrvatska je, podsjeća, osnovala nekoliko istraživačkih centara i pokrenula više projekata koji se bave upravo razdobljem povijesti devedesetih, pa bi bilo logično da se onda iz Tuđmanova arhiva izdvoje samo dokumenti od najveće tajnosti, a ostalo otvori pod istim uvjetima za sve istraživače.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. siječanj 2022 02:04