Sabor će u petak formalno pokrenuti proceduru promjene Ustava, potvrđeno nam je iz vrha SDP-a.
Koliko će ustavne promjene biti opsežne, još nije odlučeno jer će se o svim inicijativama vezanim uz promjenu Ustava početi raspravljati danas na sjednici saborskog Odbora za Ustav.
Jednako tako, Sabor će uskoro raspisati referendum o ustavnoj definiciji braka, što je tražila udruga U ime obitelji, koja je prikupila više od 700 tisuća potpisa.
Takav rasplet političkog trilera oko ustavnih promjena postao je moguć nakon što je SDP postigao načelni dogovor s Laburistima.
Što želi HDSSB
Naš izvor blizak vrhu Laburista potvrdio nam je jučer da se premijer Zoran Milanović složio s glavnim prijedlozima te stranke vezanim uz promjene Ustava.
Laburisti traže, podsjećamo, da se broj potpisa koje treba prikupiti za raspisivanje referenduma smanji na 200 tisuća te da Ustavni sud o ustavnosti referendumskog pitanja odlučuje prije prikupljanja potpisa, a ne nakon, kao što je sada slučaj.
Postignuta je i suglasnost, dodaje naš izvor, da se raspiše referendum o ustavnoj definiciji braka, o čemu je vladajuća većina dugo dvojila. Laburisti smatraju da se ne može ignorirati 700 tisuća potpisa.
Sugovornik iz Vlade potvrđuje nam da su zahtjevi Laburista racionalni i prihvatljivi.
- Prijedlozi Laburista nama su prihvatljivi, ali ako krenemo u šire ustavne promjene, onda moramo uzeti u obzir i prijedloge HDSSB-a, a oni su radikalni i teško prihvatljivi - rekao nam je jučer visokorangirani sugovornik iz Vlade.
Očigledno je, dakle, da su SDP i Laburisti našli zajednički jezik. Šefovi SDP-a i HDSSB-a, Milanović i Vladimir Šišljagić, sastali su se prošlog tjedna i razgovarali o ustavnim promjenama, ali bez dogovora.
No, to ne znači da HDSSB neće podržati ukidanje zastare za sva teška ubojstva. Potvrdio nam je to i predsjednik Kluba zastupnika HDSSB-a Josip Salapić, koji smatra da je to trebalo učiniti još prije.
- Mi ništa ne tražimo ultimativno, ali minimum od kojega ne odustajemo jest otvaranje ustavnopravne mogućnost za regionalizaciju Hrvatske - kaže Salapić.
HDSSB zapravo želi da se u Ustavu uvede regija kao mogući oblik lokalne samouprave, ali bez konkretnih rješenja jer bi se o njima razgovaralo u budućnosti.
Izolacija HDZ-a
Ali, taj zahtjev nije uvjet za prihvaćanje ustavnog ukidanja zastare za teška ubojstva, poručio je Salapić. Jednako je važno u ovoj situaciju što HDSSB nema ništa protiv laburističkih inicijativa za promjenu Ustava, a otprije podržava raspisivanje refereduma o ustavnoj definiciji braka. Takav stav ide na ruku SDP-u, od čijih smo dužnosnika jučer čuli da već računaju na sedam zastupnika HDSSB-a.
Štoviše, jedan SDP-ov dužnosnik rekao nam je da imaju 101 glas u Saboru potreban za promjenu Ustava. Ako se manjinci uračunaju u vladajuću koaliciju, onda ona ima 88 glasova, pa je 101 glas moguće osigurati uz sedam HDSSB-ovih zastupnika i šest Laburista. Dođe li do takvog ishoda, SDP će politički izolirati najveću oporbenu stranku, HDZ.
Ustavni sud treba pitati o braku
Bi li prije donošenja odluke o raspisivanju referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice muškarca i žene Sabor od Ustavnog suda trebao zatražiti ocjenu ustavnosti postavljenog referendumskog pitanja? Pravni stručnjaci, koji su ujedno i vanjski članovi saborskog odbora za Ustav, misle da bi trebao:
- O tom pitanju očito postoje dvojbe i zato bi bilo poželjno da se u prethodnom postupku pred Ustavnim sudom one raščiste. Ako se donese odluka o raspisivanju referenduma o braku! - kaže profesor Branko Smerdel i dodaje da je “ishod referenduma sasvim izvjestan, jer jasno da će na njega sigurno izaći oni koji su svojim potpisom podržali inicijativu”. Ustavni je sud, dodaje Smerdel, u posljednje vrijeme puno hrabriji i bolje funkcionira, iako je to, prema njegovom dojmu, više rezultat “željezne šake” predsjednice suda, nego svih sudaca toga suda.
Profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić smatra da bi Sabor trebao iskoristiti mogućnost prethodne ocjene ustavnosti postavljenog referendumskog pitanja. - Odluka Ustavnog suda o ustavnosti toga pitanja mogla bi biti jedan konkretan odgovor na načelno pitanje - pitanje odnosa prema ljudskim pravima manjinskih skupina - smatra Barić.(Slavica Lukić)