Ustavni sudac Miroslav Šeparović našao se u mogućem sukobu interesa jer je sudjelovao u postupku u kojem je presudio u korist građana koji godinama traže povrat oduzetoga zemljišta na Prevlaci.
Za tridesetak vlasnika, koji su prije tri godine izgubili spor na Upravnom sudu pa su podigli ustavne tužbe, Ustavni sud je u rujnu ove godine prihvatio prvu u nizu tužbi. Tako je, zapravo, sudac Šeparović glasao za odluku koja se odnosi na istu pravnu stvar koju je kao odvjetnik u zahtjevu za povrat zemljišta zastupao godinama ranije.
Pitanja za Ustavni sud
Može li ustavni sudac koji je u prijašnjoj karijeri bio odvjetnik odlučivati u predmetima koji se odnose na njegove bivše stranke? Ima li u takvim slučajevima prostora za sumnju u pristranost toga suca? Ne bi li se ustavni sudac u takvim situacijama trebao izuzeti iz odlučivanja? Navedena pitanja, kad je posrijedi Ustavni sud, itekako su utemeljena.
Miroslav Šeparović do izbora u Ustavni sud u travnju 2009. za život je zarađivao kao odvjetnik. U travnju 2008., godinu dana prije nego što će biti izabran u Ustavni sud, Šeparović je pred Upravnim sudom u Zagrebu podigao tužbu u ime dviju stranaka koje je zastupao kao odvjetnik.
Odvjetnik Šeparović
Tužbu dvoje Šeparovićevih klijenata Upravni je sud u listopadu 2011. odbio kao neutemeljenu s obrazloženjem da imovina oduzeta 1917. nikako ne može biti vraćena prema Zakonu za povrat imovine oduzete u doba komunizma. Upravni je sud s istim obrazloženjem odbio i tužbe još tridesetak bivših vlasnika zemljišta na Prevlaci. Međutim, bivši vlasnici Prevlake nisu se mirili s presudama Upravnog suda, već su podigli ustavne tužbe.
Ustavni je sud 18. rujna ove godine prihvatio prvu u nizu ustavnih tužbi bivših vlasnika parcela na Prevlaci - onu Ive Đovića.
Shodno tome, Ministarstvo pravosuđa, nalaže Ustavni sud, u ponovljenom postupku mora ozbiljno razmotriti može li se bivše vlasnike Prevlake obeštetiti temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu nakon 1945.
Ustavni sud svoju je odluku u slučaju Ive Đovića nazvao “pilot-odlukom” koja je relevantna za sve istovrsne tužbe bivših vlasnika parcela na Prevlaci. Pojednostavljeno rečeno, presuđujući u slučaju ustavne tužbe Ive Đovića, Ustavni je sud presudio i u slučaju ustavne tužbe Šeparovićevih bivših klijenata iz 2008., Krste Tomušića i Mare Bačić.
Ustavni sudac Miroslav Šeparović u rujnu ove godine glasao je za odluku koja izravno koristi i njegovim bivšim klijentima u sporu u kojem ih je kao odvjetnik zastupao.
Je li se sudac Miroslav Šeparović bio dužan izuzeti iz odlučivanja u slučaju Prevlaka pitanje je koje smo prošlog tjedna uputili Ustavnom sudu. Iako je pitanje jednostavno, iz toga suda su nam poručili da će nam odgovoriti tek u ponedjeljak i njihov odgovor još čekamo.
Pravilo suda
“Ja bih se u situaciji da se odlučuje o predmetu u kojem sam nekad bio odvjetnik sigurno izuzeo, jer je to pitanje elementarnog morala. Nipošto se ne bih doveo u priliku da mi netko postavlja pitanje o pristranosti”, rekao nam je jedan od bivših sudaca toga suda, ali nije želio da ga imenujemo.
Naš drugi sugovornik, koji je također bio sudac Ustavnog suda, ističe da pravila koja reguliraju situacije kad se ustavni sudac treba izuzeti od odlučivanja nisu jasna i precizna. Članak 27. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kaže da se ustavni sudac može uzdržati od glasovanja u slučajevima “kad je sudjelovao u donošenju zakona, drugog propisa ili odluka koje su predmet odlučivanja”.