U ponedjeljak 16. prosinca Vlada očekuje obvezujuće ponude kupaca državnog vlasničkog udjela u Croatia osiguranju (CO). Pravo na podnošenje obvezujuće ponude imaju samo dva potencijalna kupca koja su podnijela neobvezujuće ponude, a to su PZU, jedno od najvećih poljskih osiguravateljskih i financijskih kompanija, i hrvatski Adris - duhanski, turistički i ribogojilački konglomerat iz Rovinja.
Potrajalo ‘snimanje’
Obje tvrtke provele su u CO-u dubinsko ispitivanje poslovanja za koje su dobile i dodatna dva tjedna. Podnesu li oba moguća kupca obvezujuće ponude, Vladi premijera Milanovića neće biti lako odabrati. Zato je opravdano još jednom razmotriti kojim bi se kriterijima trebala Vlada poslužiti tražeći novoga privatnog vlasnika za najstarije i najveće hrvatsko osiguranje.
Vlada sada posjeduje 80,2 posto kapitala Croatia osiguranja, a nakon prodaje i dokapitalizacije društva želi zadržati ne manje od 25 plus jedne, ali ni više od 30 posto dionica kojih je sada 316.348, od čega 307.598 redovnih i 8750 povlaštenih. Nominalno svaka dionica vrijedi 1400 kuna, a temeljni je kapital tvrtke 442,9 milijuna kuna ili oko 58,3 milijuna eura. Tržišna vrijednost CO-a je, međutim - što zbog “plitkog” tržišta treba uzeti s velikom rezervom - oko 260 milijuna eura, što je još uvijek ispod kapitala i pričuva vrijednih 270 milijuna eura.
Zabrinula ih otkrića
Poljski je PZU za 50 posto vlasničkog udjela u Croatiji neobvezujuće stavio na stol ponudu od oko 142 milijuna eura (900 eura po dionici) te dokapitalizaciju od 50 milijuna eura. Adris je iskazao volju za kupnju 43 posto dionica po 790 eura (što bi ga ukupno stajalo 104,5 milijuna eura) i dodatno ulaganje u kapital od 130 milijuna eura. Važno je pritom napomenuti da bi oba potencijalna preuzimatelja morala odmah pripremiti i novac za kupnju po istoj cijeni i preostalih oko 20 posto dionica koje sada nisu u državnom vlasništvu. No, što će oni ponuditi u ponedjeljak, i hoće li ponuditi išta, tek će se vidjeti. A u kakvom je stanju “roba” koju su tjednima proučavali i vagali?
Hrvatskim gospodarskim krugovima pronio se glas da su se i Adris i PZU prilično zabrinuli zbog onoga što su due diligenceom otkrili. Navodno su pronašli puno “dubioza”, osobito u njegovim podružnicama u Srbiji i Makedoniji, koje kompaniji ruše vrijednost. No, već i letimičan pogled na bilance CO-a i podatke o poslovanju otkrivaju kompaniju koja gubi tržišni udjel u oba ključna segmenta svog biznisa, u ne-životnim i životnim osiguranjima.
Udjel na tržištu pao
U prvih deset mjeseci ove godine CO je naplatio 71,6 milijuna kuna bruto premije manje nego u istom razdoblju lani. Udjel na tržištu svih osiguranja pao mu je sa 31,14 na 29,88 posto. Njegovu glavnom rivalu Allianzu porastao je istodobno sa 12,35 na 13,19 posto.
O problemima s podružnicama ponešto se zna. Tako je izvršni direktor CO- ne-životnog Skoplje godinama većinu polica do lani prodavao preko vlastite brokerske kuće, što je zakonom najstrože zabranjeno, pa se milijun i pol kuna Croatijine dobiti u Skoplju u 2011. sljedeće godine naglo preokrenulo u milijun i pol kuna gubitka. Jedina reakcija Zagreba bila je da je otpustila zviždača. Nisu to brojke koje će uništiti Croatia osiguranje, ali su upozoravajuće za politiku upravljanja tom kućom. Osiguravateljski biznis je i inače vrlo poseban i njegova uspješnost jako ovisi o aktuarskim izračunima koji se lako mogu pokazati pogrešnima. Naplaćena bruto premija nije ni prihod ni zarada osiguravatelja, nego obveza, a ulaganja te premije na dugi rok lako mogu donijeti gubitke umjesto prinosa potrebnog za isplatu šteta za koje se ne kaže uzalud da “imaju dugi rep”. Zato poslovanje nekog osiguranja na prvi pogled na bilancu može biti sjajno, a zapravo je osuđeno na potonuće. Utoliko bi i za CO bilo važno da dobije veći jamstveni kapital kako bi imao odakle nadoknaditi eventualne gubitke na investiranoj imovini i kako bi mu solventnost bila ojačana. Tu je Adrisova neobvezujuća ponuda bolja od PZU-ove.
Plusevi i minusi
Adris, međutim, nema znanja ni iskustva za vođenje osiguravateljske kuće, no ima gotovine za investiranje i neće opteretiti CO dugovima, a pokazao se i kao promišljen, konzervativan i dugoročni ulagač koji će sigurno sačuvati Croatia osiguranje kao nezavisnu lokalnu ili regionalnu kompaniju, što hrvatska Vlada i želi.
Poljski PZU raspolaže vrhunskim know-howom u osiguravateljskom biznisu, ali s njim bi Hrvatska mogla imati vrlo sličan problem kao i s mađarskim MOL-om u Ini: sa svojih gotovo 72 milijarde kuna tržišne kapitalizacije PZU bi lako mogao progutati CO i pretvoriti ga u običnu hrvatsku podružnicu. Zato mnoge Vladine dužnosnike tišti ista briga - samo da Adris ne bude previše škrt.