Nikad skromnija blagdanska potrošnja u Hrvatskoj! Prema nekim procjenama, Hrvati će u blagdanskom prosincu potrošiti oko 9,5 milijardi kuna, što je za čak 500 milijuna kuna manje nego što je to bilo lani.
Hrvati su u špici blagdanske potrošnje, dakle od 20. do 25. prosinca, potrošili tek nešto više od 2,5 milijardi kuna, a ako toj brojci dodamo potrošnju na sam Božić i blagdan Svetog Stjepana, ispada da su Hrvati u tih sedam prosinačkih dana kada se najviše kupuje potrošili tek oko 2,7 milijardi kuna.
Ritam fiskalizacije
Ove godine će se po prvi put točno znati koliko zapravo Hrvati troše u prosincu, i to zahvaljujući sustavu fiskalizacije, a prema podacima iz Porezne uprave, od 20. do 26. prosinca izdano je ukupno 36,1 milijun računa.
Dan prije Badnjaka Hrvati su potrošili ukupno 654 milijuna kuna, kada je izdano gotovo 8 milijuna računa. To pak znači da su po računu izdvojili oko 83 kune. Tog ponedjeljka izdano je najviše računa, no rekord koji drži 14. kolovoza nije ugrožen. Tada ih je, naime, izdano 9,5 milijuna. U subotu i nedjelju prije Božića potrošili smo oko 850 milijuna kuna, dok smo na sam Badnjak iz novčanika izvadili oko pola milijarde kuna.
Zakupcima 30% manje
Očekivano, najmanje se trgovalo na sam Božić. Na taj dan Hrvati su ostavili oko 44,3 milijuna kuna i to uglavnom po ugostiteljskim objektima.
Prema nekim procjenama, hrvatsko kućanstvo za blagdane potroši između 300 i 1300 kuna, a koliko će Hrvati ukupno potrošiti u sljedeća dva dana, odnosno do kraja prosinca, također je teško je prognozirati. No, ako se uzme u obzir da je u dane najveće potrošnje, kada se kupuje iznad svojih mogućnosti, ostavljeno tek oko 2,5 milijardi kuna, teško je očekivati da će Hrvati potrošiti više od 9,5 milijardi kuna.
- Smanjenu potrošnju smo i najavljivali i brojka od 9,5 milijardi kuna je očekivana. Koliko mi je poznato, prihodi zakupaca u trgovačkim centrima bit će manji za 30 posto - kaže Željko Jeger, predsjednik Udruženja zakupaca.
A ta potrošnja nikad nije bila niža.
Prije početka krize, 2007. i 2008. godine u prosincu smo znali trošiti između 12,5 i 13 milijardi kuna, kada smo kartice provlačili i do 25 puta u sekundi.
Pod utjecajem krize, već 2009. postali smo štedljiviji i iz svog novčanika izdvojili smo 10,5 milijardi kuna, a ta štedljivost se nastavila i 2010. i 2011. godine.
Lani smo potrošili oko 10 milijardi kuna, a 2013. ispratit ćemo još štedljivije. Na pad potrošnje utjecalo je niz faktora. Ovog prosinca Hrvatska ruši rekorde po broju nezaposlenih.
Uglavnom hrana
Hrvatska danas ima oko 363 tisuće nezaposlenih, odnosno čak 5 tisuća više nego u isto vrijeme lani. Brojka od 315 tisuća nezaposlenih koliko ih je bilo u prosincu 2011. godine, danas se čini nezamislivom. Isto tako, smanjene su plaće, ukinute božićnice i regresi.
Osim toga, ekonomska kriza destimulirala je i one koji nisu bili na udaru.
Da će potrošnja biti oko 9,5 milijardi kuna smatra i Krešimir Sever iz Nezavisnih sindikata.
- Građani uglavnom troše na hranu, ali manje nego recimo prije dvije godine. No, ne zbog toga da bi ušteđeni novac dali za poklone, već zato da bi mogli platiti režije i komunalije koje su u zadnje vrijeme poskupjele - kaže Sever.