Grafiti na svakom koraku, zidovi uneređeni ptičjim izmetom, prazni objekti oblijepljeni neuglednim plakatima, smeće na šetnicama, razbijeni kameni blokovi na stubištima, razbijeni prozori na dvorani... Nije riječ o napuštenim i zaboravljenim prostorima na kraju grada, nego o samom centru Zagreba, sportsko-poslovnom kompleksu Cibona, koji je ne tako davno bio jedan od naših najvećih ponosa i potencijalno jedan od najromantičnijih zagrebačkih kutaka.
Tu u Savskoj cesti, gdje se nalazi naš proslavljeni Košarkaški klub Cibona, čije su ime mnogi strani sportaši znali koristiti kao odgovor na pitanje “Koji je glavni grad Hrvatske?”, turisti zasigurno neće posegnuti za fotoaparatom.
Kompleks je izgrađen uoči Univerzijade 1987. godine, a danas, gotovo 27 godina poslije, izgleda potpuno derutno. Zagreb će 2016. ponovno ugostiti Univerzijadu, taj put će u glavni grad stići oko 4000 natjecatelja sa 200-tinjak sveučilišta iz 30-ak zemalja, pa se postavlja pitanje - hoće li se netko pobrinuti da Cibonin prolaz prestane biti zagrebačko ruglo?
U Ciboninu prolazu jedan od gorućih problema je i stanje poslovnih prostora, a upravo se problem vlasništva nameće kao glavni razlog zbog kojeg je cijeli kompleks toliko neugledan.
Naime, naši sugovornici iz zagrebačke gradske uprave kažu da je glavni uzrok takvog stanja cijelog kompleksa to što ne postoji zajednički upravitelj prolaza. - Privatnici u prolazu nikako da se dogovore koju ćemo pravnu osobu angažirati da nam održava kompleks. Bez toga je gotovo nemoguće koordinirati neke zajedničke akcije. U ovom trenutku svatko je odgovoran za dio prostora kojim upravlja - kaže naš sugovornik iz Grada.
U Ciboninu prolazu nalazi se točno 38 lokala. Od toga je 20 u vlasništu KK Cibona, a preostalih je 18 u vlasništvu privatnika. Praznih lokala ima sedam. Dva nije uspjela iznajmiti Cibona, a pet su zatvorili privatni vlasnici. Cibonini lokali godinama su bili razlog sukoba između kluba i privatnika. Javna je tajna da je Cibona davanjem besplatnih prostora plaćala neke svoje košarkaše. Nekima se toleriralo što ne plaćaju najam. Prije nekoliko godina jedna je revizorska kuća utvrdila da samo trećina zakupaca plaća najam. A pojedini iznosi koji su se morali plaćati kretali su se oko simbolična dva eura po četvornom metru, što znači da je za pojedince prosječna najmnina za lokal od oko 50 četvornih metara iznosila stotinjak eura.
Danas je ta situacija drukčija - prema našim saznanjima, cijena najma kreće se od 50 do 150 kuna po četvornom metru, a Cibona na godinu od toga zaradi nešto manje od tri milijuna kuna. Valja reći i da se tržišna vrijednost Ciboninih prostora kreće oko 60 milijuna kuna, a postupak njihova povrata Gradu Zagrebu još traje. Naime, Grad se još 2010. godine obvezao sanirati Cibonin dug prema jednoj banci u iznosu od 23 milijuna kuna, a zauzvrat je trebao dobiti sve poslovne prostore. Ni tri godine nakon toga prostori nisu prebačeni, navodno zbog etažiranja i sporih sudskih postupaka. U KK Ciboni ne osjećaju se odgovornima za stanje u cijelom kompleksu. - KK Cibona za svoje objekte ima upravitelje, o njima se brinemo i u njih ulažemo koliko nam dopušta financijska situacija. Prolaz se uvijek veže uz samu Cibonu, ali treba naglasiti da klub zapravo upravlja sa samo 9,75 posto ukupne površine cijelog kompleksa - kaže direktor kluba Domagoj Čavlović.
KK Cibona dobiva i potporu od Grada Zagreba. Prema dostupnim podacima, u prvih devet mjeseci 2013. klub je na ime potpore sportu, ali i održavanja dobio oko 6,8 milijuna kuna. Ima li Grad plan riješiti problem Cibone, pitali smo i pročelnika Gradskog ureda za sport Ivicu Lovrića, koji ujedno obnaša dužnost predsjednika Cibone.
- Grad je nedavno preuzeo upravljanje dvoranom kluba, u prosincu je za dvoranu zadužena Ustanova za upravljanje sportskim objektima. Sada su stvoreni uvjeti za obnovu i naš je plan cijelu dvoranu revitalizirati do početka Univerzijade 2016. godine - kaže Lovrić.
