Ako Vrhovni sud potvrdi odluku zagrebačkog Županijskog suda o izručenju Josipa Perkovića Njemačkoj, izručenje može spriječiti još jedino Ustavni sud Republike Hrvatske. Anto Nobilo, odvjetnik bivšeg hrvatskog i jugoslavenskog visokorangiranog obavještajca Josipa Perkovića, kojeg Njemačka traži zbog optužbi da je umiješan u likvidaciju emigranta Stjepana Đurekovića, potvrdio nam je da će u tom slučaju podnijeti ustavnu tužbu čim dobije rješenje Vrhovnog suda, dakle vjerojatno već u srijedu.
No Perkovićeva obrana ustavnu tužbu neće temeljiti na tezi da bi izručenjem Njemačkoj bila ugrožena njegova ljudska prava, odnosno da bi mu u Njemačkoj prijetila smrtna kazna ili flagrantno nepošteno suđenje.
Flagrantna povreda
Budući da je riječ o članici Europske unije, postoji presumpcija da će Perković u Njemačkoj imati pošteno suđenje. Perkovićeva obrana zapravo bi morala dokazati Ustavnom sudu da mu prijeti flagrantna povreda pravičnog suđenja, što je doista teško, zapravo nemoguće dokazivo.
Zato je Nobilo, kako nam je potvrdio, odlučio usmjeriti ustavnu tužbu u drugom smjeru: pokušat će dokazati Ustavnom sudu da je Perković nezakonito bio lišen slobode i da su mu na taj način prekršena ustavna prava.
Pozvat će se na članak 22. Ustava u kojemu piše. “Čovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva. Nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to određeno zakonom, o čemu odlučuje sud.”
- Prilikom provođenja europskog uhidbenog naloga prekršena su Perkovićeva ljudska prava, izvršenje uhidbenog naloga je faktički provedeno teškim kršenjem zakona jer je zanemareno postojanje zastare - kaže odvjetnik Anto Nobilo. Pri tome misli na kršenje Zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU, a dodaje kako je time prekršeno i europsko pravo iz Okvirne odluke koja uređuje isto područje.
Provođenje njemačkog uhidbenog naloga sastoji se od dva elementa: uhićenja i izručenja osumnjičenika. Prema Nobilovu tumačenju, ispunjavanje uhidbenog naloga značilo je praktički i lišavanje slobode Josipa Perkovića, a budući da je to učinjeno protivno zakonu, narušena su njegova ljudska prava.
Nema roka
- Prilikom provođenja uhidbenog naloga prekršili su zakon i tako prekršili njegova ljudska prava - tvrdi Nobilo.
Hoće li Ustavni sud prihvatiti takvo obrazloženje, vidjet će se ubrzo. O svakoj ustavnoj tužbi suci Ustavnog suda odlučuju prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, a to znači da nema roka u kojemu moraju donijeti odluku. No kako se radi o izručenju, izvor iz Ustavnog suda potvrdio nam je da se može očekivati hitna rasprava i odluka o ustavnoj tužbi.
Da je Perkovićeva obrana temeljila ustavnu tužbu na tezi da će on u Njemačkoj imati flagrantno kršenje pravičnog suđenja, posve je sigurno da bi Ustavni sud odbio takvu tužbu. Uostalom, i sam Nobilo priznaje da bi to bilo teško dokazati.
Privremena odgoda
Budući da se ustavna tužba neće temeljiti na tradicionalnim argumentima koji se koriste protiv izručenja, naš sugovornik iz Ustavnog suda nije želio govoriti o mogućim odlukama.
Nobilo će svakako tražiti i privremenu mjeru, odnosno odgodu izručenja do donošenja konačne odluke Ustavnog suda. Jer, ako Vrhovni sud potvrdi izručenje, onda je odluka pravomoćna, a Ustavni sud može samo privremeno odgoditi izručenje.