Ostakljen neboder u Zagrebu. Recepcija. Nema ulaska u poslovni toranj bez identifikacijskog dokumenta. Ni bez dogovorenog sastanka. Najmodernije uređen ured na višem katu. Ovdje miriše na uspjeh. Interijer je besprijekoran. Kombinacija bijelog i stakla, s ponekim sivim detaljem. Baš kao u američkim odvjetničkim serijama. A u uredu još jedna recepcija. I žamor. Odvjetnički timovi rade. Raspoređeni su po manjim prostorijama. Ako ste klijent ili ćete to tek postati, ljubazna i dotjerana tajnica smješta vas u sobu za sastanke. I nudi pićem dok čekate sugovornika. On ili ona dolaze. Ponekad i više njih..
Ulijevaju povjerenje, barataju informacijama, stručnim engleskim i hrvatskim izrazima.
Tako otprilike izgledaju uredi domaćih odvjetnika svjetske slave . To su oni odvjetnici za koje ne čujemo često i nema ih po medijima. A baš oni jako dobro zarađuju i vrlo su cijenjeni na inozemnom tržištu. Najčešće se bave trgovačkim pravom, piše Globus.
I pretežno su smješteni u novim zagrebačkim poslovnim neboderima poput Euro Towera gdje su, na primjer, uredi Žurić i partneri, pa društvo Divjak, Topić, Bahtijarević, kao i zagrebačka podružnica ureda Wolf Theiss; pa onda Zagreb Towera, gdje su Mamić, Perić, Reberski, Rimac; zatim Bussiness Center International, gdje su Bogdanović i Dolički... Ako nisu u nekom novom neboderu, onda su im uredi u centru grada. Ipak, niti ispred jednog nebodera ili na ulici ne “vrišti” reklama. Tek diskretne ploče s imenom društva.
Tako nalažu pravila Hrvatske odvjetničke komore.
reklame. Ugledni zagrebački odvjetnik prepričava nam anegdotu kako je jedan njegov kolega, bivši sudac, otvorio odvjetničku kancelariju i pokraj ulaza u zgradu postavio ploču s imenom. No, kako je u ulici bila slaba rasvjeta, ploča se u mraku slabo vidjela, pa je pokraj nje instalirao i svjetiljku. Već koji tjedan poslije Odvjetnička komora poslala mu je kaznu jer su zaključili da je osvijetljena ploča na zidu reklama, a odvjetnicima je reklamiranje strogo zabranjeno.
U većini europskih zemalja mogu slobodno oglašavati usluge jednako kao, primjerice, liječnici koji imaju privatne ordinacije.
No hrvatski je zakon po tom pitanju prilično arhaičan i većina odvjetnika jedva čeka dan kad će moći javno govoriti o svom poslu. Da ne spominjemo da je i u njihovu sektoru kriza uzela danak pa im je svaki klijent dragocjen.
U odnosu na pretkriznu 2008. odvjetnici se danas manje bave velikim transakcijama, a više ovrhama, no znalci ističu da se od ulaska Hrvatske u EU povećao interes potencijalnih stranih investitora, što odvjetnicima znači više dobro plaćenoga posla. Na ovrhama je najveća zarada. I na transakcijama, kupnji ili prodaji tvrtke, velikog zemljišta za projekt… Stanje na tržištu odvjetničkih usluga jedan je odvjetnik Globusu slikovito usporedio s barom koja je sve manja, a krokodila je u njoj sve više.
Rigidni kodeks ponašanja doveo je do toga da potencijalni klijenti pravnog zastupnika uglavnom traže po sistemu od uha do uha. Ili – dobar glas daleko se čuje. Nekoliko vodećih hrvatskih odvjetnika neslužbeno nam je kazalo kako je za uspjeh u njihovu poslu, osim puno rada i dobrog obrazovanja, ipak potrebno i podosta sreće te dobrih poznanstava koja će mladom odvjetniku otvoriti vrata prvog velikog klijenta, bilo da je riječ o kompaniji u trgovačkom pravu ili osobi koju treba braniti pred sudom. Ako je slučaj još i medijski atraktivan, to bolje, jer pojavljivanje u medijima nijednom odvjetniku nije naškodilo.
Nakon prvog velikog uspješno završenog slučaja, novi klijenti dolaze sami od sebe. Postaje nevažno je li ploča na vratima osvijetljena.
Strani ulagači. Ako kao kriterij za odabir najuspješnijih hrvatskih odvjetnika uzmemo njihove prihode, izlistane na Fininu popisu, zaključit ćemo da je među prvih dvadeset malo imena koja se pojavljuju u medijima.
...