Na javni poziv za dva upražnjena mjesta sudaca Ustavnog suda do jučer poslijepodne javilo se pet puta više kandidata.
Među deset kandidatura koje su već stigle na Markov trg u saborski Odbor za Ustav je, primjerice, i ona Ivane Čalić, sutkinje Županijskog suda u Zagrebu koja je osudila Ivu Sanadera i HDZ u slučaju Fimi-Media. Osim nje, u Ustavni sud žele i bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, bivša ustavna sutkinja koja je danas u mirovini Nevenka Šernhorst, zatim Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo s Pravnog fakulteta u Rijeci, nekoliko odvjetnika...
No, konkurencija za Ustavni sud bit će zasigurno još i veća jer je sinoć u ponoć istekao rok za predaju kandidatura, a u obzir će se uzimati sve one koje su do toga roka poslane na adresu Odbora za Ustav. To znači da će danas ili sutra lista kandidata biti konačna.
Na njoj se očekuje i ime bivšega glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Već se dulje vrijeme spekulira da Bajić želi u Ustavni sud te da će za to imati podršku vladajućih jer je navodno njegovu imenovanju sklon premijer Milanović, inače ne tako davno jedan od njegovih najoštrijih kritičara.
Konkurencija Bajiću
- U SDP-u smo cijelo vrijeme upozoravali na sumnje i pozivali glavnog državnog odvjetnika da provodi zakone i da bude pravednik, a ako ga netko u tome pokuša spriječiti, da ga kazneno goni ili da ‘kukurikne’ i kaže javnosti tko mu brani raditi posao. Upravo to Bajić nije bio spreman raditi tijekom svog mandata, a to smo od njega očekivali, i zato nije ispunio naša očekivanja - tako je Milanović govorio o Bajiću prije četiri godine.
Kao konkurencija Bajiću pojavila se sutkinja Čalić koja je lani nepravomoćno osudila Sanadera na 9 godina, a prvi put je pod njezinom palicom zbog korupcije kažnjena i neka politička stranka. Čalić je, podsjetimo, presudila da je HDZ kriv u slučaju Fimi-Media i da moraju vratiti 24,2 milijuna kuna koje su protupravno stekli, a dodijelila im je i kaznu od pet milijuna kuna. U obrazloženju presude nije se libila jasno reći kako ne vjeruje da nitko u HDZ-u nije ništa znao o izvlačenju novca iz javnih poduzeća.
- HDZ je stranka koja je bila na vlasti i donosila zakone, upravljala državom. Kada ta pravna osoba krši zakone, onda je poljuljana pravna država i povjerenje u sustav - rekla je sutkinja Čačić obrazlažući presudu.
Tajno glasovanje
Naš sugovornik iz vodstva SDP-a tvrdi da u stranci još nisu razgovarali o tome koga će njihovi zastupnici od kandidata podržati, a isto su nam rekli i u HDZ-u. Prema novim odredbama Ustava, kandidat da bi postao ustavni sudac mora na tajnom glasovanju dobiti podršku najmanje dvije trećine svih zastupnika, odnosno 101 glas.To znači da će se vladajući moraju dogovoriti s HDZ-om ako žele da im kandidat kojem su skloni dobije potrebnu podršku. Sada se biraju dva suca - jedno mjesto upražnjeno je već gotovo tri godine, a drugo će uskoro ostati prazno jer Davoru Krapcu u lipnju istječe mandat.
Na njihova mjesta žele i odvjetnici Šime Savić, Boris Kozjak, Želimir Brozović, Anđelko Stanić, zatim Antonija Kovačić, sutkinja Visokog prekršajnog suda, te Dubravko Ljubić, voditelj službe za prethodne ispite na Ustavnom sudu.
Krajem godine mandat istječe još šestorici sudaca.