Tijekom prva dva mjeseca, ali ni u tekućem mjesecu nije došlo do značajnih gospodarskih aktivnosti koje bi mogle utjecati da bruto domaći proizvod u prvom kvartalu bude u plusu. Procjene nekolicine ekonomskih analitičara govore o tome da bi BDP mogao biti od nula do minus jedan posto, no još uvijek je malo podataka koje bi mogli ukazivati na stvarno stanje domaćeg gospodarstva.
Ljubo Jurčić ekonomski analitičar tvrdi da će BDP biti u minusu jer se ništa bitno nije dogodilo od početka godine. Industrijska proizvodnja je u padu, raste broj nezaposlenih, a posebnih investicija nema tako da se bojim da će prvo tromjesečje donijeti negativan predznak, kaže Ljubo Jurčić. To je kako u realnom životu, ako seljake ne uzore više, ne može ni očekivati veće prinose, kaže Jurčić. Stručnjaci tvrde kako je puno negativnih indikatora koji usporavaju gospodarsku aktivnost.
Tako zadnji podaci DZS-a primjerice govore da su negativna kretanja u građevinskom sektoru nastavljena i na samom početku ove godine. Obujam građevinskih radova u siječnju zabilježio je pad za 8,3 posto godišnje, a iako je u posljednja četiri mjeseca vidljivo usporavanje negativnih trendova, pad u promatranom sektoru i dalje je izrazito snažan. To posebno potvrđuje podatak da je u siječnju prošle godine zabilježen pad obujma radova za više od 18 posto. Iako je Hrvatska udruga banka u petak objavila da se u ovoj godini očekuje rast kredita velikim tvrtkama po stopi od 12 posto, a malim i srednjim tvrtkama za šest posto, analitičari smatraju da se radi o procjenama koje neće imati utjecaj na prvi kvartal.
Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar Splitske banke procjenjuje da bi BDP u prvom kvartalu, koji bi trebao biti i prvi indikator u kom smjeru ide gospodarska aktivnost, u minusu, ali manjem nego što je to bilo u posljednjem kvartalu 2010. Moje su procjene da će to biti od nula do -0,5 u odnosu na prvi kvartal prošle godine, kaže Šantić. Nešto pozitivnih trendova u primjerice potrošnji neutralizirat će rast cijena, a i pad građevinske aktivnost i industrijske proizvodnje dosta su indikativni.
Šantić procjenjuje da bi isto tako moglo doći do usporavanja izvoza i rasta uvoza zbog veći cijena energenata i veće potražnje za roba uslijed blagog oporavka potrošnje. On ističe kako su se inflatorni pritisci nastavili intenzivirati i u veljači, a potrošačke su cijene porasle 2,2 posto na godišnjoj te 0,5 posto na mjesečnoj razini. Niska stopa rasta trgovine na malo pokazuje također da potrošači i dalje pod utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada zadržavaju oprez u trošenju.
Tek malo optimizma u procjenu prvog kvartala unosi nezavisni ekonomist Ante Babić koji smatra da bi BDP ipak mogao imati blagi rast do jedan posto. Njegova se procjena temelji, kako kaže, na niskoj lanjskoj osnovici, a od početka godine je ipak došlo do nekih pozitivnih kretanja. Blago raste osobna potrošnja, povećava se izvoz, a nešto se i investira. Sve bi to moglo pogurati BDP prema plusu, tvrdi Babić.